Objavljeno: Ned, srp. 31st, 2016

OBLJETNICA OLUJE: Kako je 200.000 hrvatskih vojnika za 84 sata slomilo tzv. ‘Krajinu’

oluja_mimohod_pixsell_main_21-660x330

U ZAVRŠNOJ oslobodilačkoj vojno-redarstvenoj akciji Domovinskog rata, koja je pod nazivom ‘Oluja’ kao najveća vojna operacija u povijesti moderne hrvatske države počela 4. kolovoza 1995. godine, oslobođeno je preko 10.000 četvornih kilometara područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara.

Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.pume, oluja

U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Istodobno, operacijom ‘Oluja’ hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa u Bosni i Hercegovini i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7.000 Bošnjaka.

U akciji sudjelovalo 200.000 ljudi

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko.

Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.

oluja_petrinja10308_desk[1]

U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

‘Između ostalog, rekli su da je ‘Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajališta krajinskih Srba’. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava.

Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene ‘Krajine’ u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik ‘Krajine’. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a”, stoji u Kronologiji.

Žrtve na obje strane

Centar navodi da je u operaciji ‘poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo’ dok su gubici na drugoj strani bili ‘nekoliko puta veći’.

Prema izvješću Human Rights Watcha, na srpskoj strani za vrijeme akcije Oluja bilo je 410 poginulih vojnika i 116 poginulih civila.

Iz Dokumentacijskog centra ističu i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena ‘kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti’. Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon operacije ‘Oluja’ ubijeno je 667 civila.

Osim hrvatskih sudova zločine iz Oluje rasvjetljavao je i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Haagu.

U studenom 2012. Žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u “udruženom zločinačkom pothvatu”, kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.

U kolovozu 2014. Državno odvjetništvo odbacilo je tvrdnje Srpskog demokratskog foruma kako “niti 19 godina od završetka Oluje u Republici Hrvatskoj nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon te akcije”. Naveli su i da je uz porocesuirane zločine ‘rad na predmetima kaznenih djela ratnih zločina je i nadalje u tijeku’.

Kronologija akcije prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata

4. kolovoza (petak) 1995.

U 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija ‘Oluja’.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uništa, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Strašnik, Graberje, Višnjica, Predore, Uštica, Tanac te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe – Tulove grede na Velebitu.

PREDAJA+SRPSKE+VOJSKE-, s. lubura

Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nuštar i druga naselja u Hrvatskoj); u tim napadima stradali su civili i civilni objekti.

5. kolovoza (subota) 1995.

Oslobođeni su: Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primišlje, Plaški, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drniš s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, Škabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, Šanja, Vilusi, Pecki, Luščani, Križ, Cepeliš, Strmen i druga naselja.

6. kolovoza (nedjelja) 1995.

Oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Istoga dana kod Tržačkih Raštela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Mareković) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudaković).

7. kolovoza (ponedjeljak) 1995.

Oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Mekušje, Kamensko, Tušilović, Turanj, Šanac, Jelaši i druga naselja. Izjava ministra obrane RH Gojka Šuška da je operacija završena u 18 sati toga dana, potvrdila je da konačna pobjeda hrvatskih snaga nije upitna, no ostalo je još nekoliko “džepova” otpora protivnika.

8. kolovoza (utorak) 1995.

Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati, značila je kraj operativnoga dijela operacije “Oluja”, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage ušle su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Porazivši neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na međunarodno priznatu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

22 komentara na “OBLJETNICA OLUJE: Kako je 200.000 hrvatskih vojnika za 84 sata slomilo tzv. ‘Krajinu’”

  1. Barić Ivan napisao:

    Kako smo ih razbucali, tako su brzo biježali da im je i jelo ostalo na stolu nije se stiglo ni ohladiti.

  2. Srecko Kanesic napisao:

    Svi slavimo Oluju da li itko spomonje ljude koji su ju osigurali ,91 koliko je oluja dala lažnih umirovljenika?

  3. Ta banda serbskih svetosavskih fašista četnika Bog te pita kojih sve fela nije bilo kao i zločinačka antifašistička nazovi jna su jaki odlučni borci samo kada su tehnički nadmočniji kada sa udaljenosti ruše i pale iako ih bitka za Vukovarske i tu demantira jer su bili predočeni u tehnici a doživjeli su takvu blamažu da ih je 1800 slabo naoružanih Gardista i Policajaca kao i Vukovaraca zajedno sa drugim dragovoljcima iz ostatka Hrvatske i Bosne i Hercegovina.
    Ne zaboravljamo niti dragovoljce ne Hrvate sa raznih strana svijeta

  4. Mario Majic napisao:

    Otkuda i na ovom portalu tolika brojka? Pa nismo u srednjem vijeku, ima sve izgovoreno i sacuvano o tome!

  5. 200 tisuca? Kuci je i po sklonistima ostalo toliko onih koji su mogli i morali ici branit svoju, svoju a ne tudju zemlju, a danas govore ” kako smo”oslobodili hrv. Nas je tog 05.08.bilo 105.000 sta je general Tolj reka na prvoj presici tog dana.

  6. Miroslav Andlar napisao:

    Na žalost, da Franjo. Ja bih opet sve ponovio, ali sada ne bih imao milosti (humanog postupanja).

  7. Mile Budiša napisao:

    Ćelavac nije uništen i točka

  8. Franjo Ćosić napisao:

    Sreca pa su uvezli dosta traktora koje su hrvati platili al nek i to cemo naplatit kad priznaju agresiju na hrvatsku insce nema u eU

  9. Zdenko Pilkić napisao:

    Tu bagra Srpska nije imala vremena za dernek mater jebali svoju gedovansku

  10. Sanjin Vičević napisao:

    Bilo ih je puno manje milijun % sve drugo režija

  11. Dubravko Pavlić napisao:

    60 000 ljudi je napadalo prvu liniju…i razbilo srbadiju!!!Ljubovo i Petrinja najčvršće branjeno ali ipak smo i to riješili(uz velike žrtve)!!!

  12. Samo što nije 200 000 ljudi slomilo neprijatelja nego puno puno manje a godinama su dopisivali sudionike oluje ali neka a zna se da je tada dignuto sve što se moglo dići u Hrvatskoj i da je od tih 120 000 dignutih opet samo trečina odradila cijeli posao u tih 84 sata no danas su svi domoljubi i branitelji valjda tako mora biti .

    • Hašo Kis napisao:

      Nažalost mi Slavonci nismo smjeli ići u Oluju zbog Baranje,Vukovara,Vinkovaca…

    • Tom Waaler napisao:

      Rat je bio i prije Oluje. Bitaka je bilo i prije Oluje. Ako nisu bili u Oluji možda su bili u Maslenici, Bljesku ili nekoj drugoj vojnoj operaciji. Naravno, ima i onih koji su u ratu bili par sati pa traže jednaka prava kao i oni koji su bili u borbenom sektoru 4 godine.

    • Hašo Kis Vi ste bili u oluji čuvali ste svoja područja od udara i to je bio posao koji se morao odraditi za oluju i u tom broju su onih spomenutih 120 000 .

    • Tom Waaler Oluja je bila kruna a svakako je prošla dobro i brzo jer su neprijatelji većinom zbrisali inače bi imali puno više žrtava mi ali i daleko više oni . Naravno danas znamo da je bila greška mirna reintegracija za koju je bila procjena da ćemo izgubiti 1500 ljudi pod izgubiti mislim na mrtve a naravno ranjenih bi bilo više od dvostruko pa se navodno od toga odustalo ali kada danas gledam situaciju bolje da nas je onda poginulo 3000 nego što se toliko bojovnika do danas ubilo samo .

  13. Franjo Ćosić napisao:

    Eh samo da smo imali zeleno svjetlo bila bi granica povjesna iod srbije i od bosne

  14. Bozidar Vitko napisao:

    bila mi je čast…………….

  15. Ante Grbic napisao:

    Pregazili smo srbadiju. Oni se umislili da su ratnici a zapravo su zecevi.

Odgovori

komunističkizločini.net

Glas Brotnja

Dragovoljac.com

Kamenjar.com

Maxportal

Direktno.hr

Sloboda.hr

Narod.hr

HKV

Braniteljski-portal.hr

HRsvijet

Dnevno.hr

Hrvatsko Nebo

%d blogeri kao ovaj:
Read previous post:
Branitelji: Ni mi ne znamo tko želi da na proslavi Oluje govori Josipa Rimac

Tko je bivšu kninsku gradonačelnicu Josipu Rimac, zapravo, predložio da na proslavi Oluje održi govor? Odgovor bi mogao prerasti u...

Close