26. studenoga 1992. Zločini srpske vojske – u Banja Luci i okolici ubijeno više od 400 civila

26.11.2021. 11:24:00

Dok su u hrvatskim velikim gradovima izvan ratne linije (Zagreb, Split, Rijeka) zločini nad civilima srpske nacionalnosti bili prava rijetkost, u puno manjem gradu Banja Luci i bližoj okolici, Srbi su ubili više od 400 Hrvata i Bošnjaka.

To jasno govori o karakteru rata u Hrvatskoj i BiH, te o tome da su najveće zločine počinili Srbi i ono što je najvažnije: fašistička tvorevina Republika Srpska nastala je na planskom ubijanju i protjerivanju Hrvata i Bošnjaka.

Na dan 26. studenoga 1992. godine francuski list Liberation nazvao je Banja Luku “metropolom etničkog ćišćenja”

Bedrudin Gušić, novinar i publicist, kaže da postoje podaci da na području Banje Luke ima oko više od 400 civilnih žrtava rata Bošnjaka i Hrvata (što je puno više od 44 u Oluji), a koji su stradali u pogromima u samog gradu ili na prisilnom radu u logorima i kopanju rovova za srpsku vojsku

Danas, četvrt stoljeća poslije, Banjalučani zavjerenički šute. Kao što su šutili na protjerivanje susjeda, na ubojstvo preko 400 Bošnjaka i Hrvata mimo bilo kakvih ratnih djelovanja, kao što su šutili na ubojstvo Miodraga Šušnice, kao što su šutilli na nasilnu ekavizaciju 1994. godine, kao što šute na uvoz “umjetnika i intelektualaca” na iznajmljivanje iz Srbije, na pljačke i otimačine postratne u ime nacionalnih interesa…

U Banja Luci se nisu vodila ratna djelovanja kao za vrijeme Oluje, pa tako ti primjeri u samoj biti nisu usporedivi. Ipak, 80.000 protjeranih Hrvata i Bošnjaka u banjalučkom kraju, kao i više od 400 ubijenih.

Civili, Hrvati i Bošnjaci, puno su više stradali u mirnoj i ratom nezahvaćenoj Banja Luci nego Srbi na velikom ratnom području u Oluji!

Ubijen je i protjeran i ubijen veći broj ljudi iz samog grada, a posebno iz cijele šire banjalučke regije. O tome se šuti i ne priča, niti hrvatski političari, a posebno ne srpski koji niti ne govore o genocidu u Banja Luci i sjeverozapadnoj Bosni

Čak 80.000 Banjalučana, Bošnjaka i Hrvata otišlo je iz tog grada i okolice. Srušeno je svih 16 džamija, ljudi su otpuštani s posla, tjerani iz stanova, slani na prisilni rad. U Banjalučkoj biskupiji srušena je čak 81 katolička crkva, to je broj koji je nevjerojatno velik, jer s druge strane većina pravoslavnih crkava u Hrvatskoj je sačuvana od rušenja. Preko 90 posto katoličkih crkava i sve džamije na području Banjaluke su minirane ili devastirane. Mnogi od oštećenih ili srušenih objekata bili su kulturno povijesni spomenici, pa je teško i procijeniti kolika je šteta nanesena njihovim uništavanjem.

Sveukupni broj žrtava katolika na području Banjalučke biskupije u prošlom ratu iznosi 1054 ubijena Hrvata, a više od polovice su civili!

Ubijeno je čak  614 civila Hrvata (među njima 7 svećenika i jedna redovnica) i 440 vojnika (pripadnika različitih vojski, najviše HVO-a) ili 910 muškaraca i 144 žene. Najviše sveukupnih žrtava imao je Bihaćki dekanat (386 žrtava) koji je prvi i po broju civilnih žrtava (282), dok je Jajački dekanat imao najviše vojnih žrtava (106). Župa s najvećim brojem ukupnih žrtava je Jajce (136), dok je župa s najviše civilnih žrtava Stara Rijeka i selo Briševo (81).

Važno je gajiti sjećanje na istinu: fašistička i genocidna tvorevina Republika Srpska nastala je na ubijanju Hrvata i Bošnjaka.

Četvrt stoljeća kasnije, sve je isto. Banja Luka odiše zavjereničkom šutnjom. Po fasadama se vide grafiti ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Postoji nekoliko razlika, doduše.

Nema Hrvata, nema Bošnjaka, multinacionalna Banja Luka danas je gotovo etnički čisti grad.

I dok se danas u Republici Srpskoj, bez ikakvog udjela ili pokušaja sprječavanja od strane hrvatske ili BiH diplomacije, podižu spomenici Draži Mihailoviću i četnicima, euforični pročetnički skupovi za koje smo mislili da su iza nas, 25 godina nakon završetka rata u BiH i Hrvatskoj, čuju se na ulicama nove žrtve velikosrpstva – Crne Gore.

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: PDN - arhiva/Foto: narod.hr

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.