CRNI SCENARIJ: Ako ne prođe za suca Ustavnog suda Bajić ide u zatvor?!

24.03.2015. 22:10:13

HDZ bivšeg glavnog državnog odvjetnika u nikakvim varijantama neće podržati. Štoviše, vrate li se Karamarkovi na vlast slijedi mu progon zbog prikrivanja kaznenih djela. Bitka za dva slobodna mjesta na Ustavnom sudu ulazi u završnicu. Pred saborskim Odborom za Ustav, poslovnik i politički sustav danas su kandidati odgovarali na pitanja članova odbora. Naravno, najviše pažnje pobudili su i najveći kandidati: Dubravko Ljubić - viši savjetnik na Ustavnom sudu, Sanja Barić - profesorica ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci, Nevenka Šernhorst - sutkinja Ustavnog suda u mirovini, Mila Jelavić – bivša pravobraniteljica za djecu, Ivana Čalić – sutkinja Županijskog suda u Zagrebu i Mladen Bajić – bivši državni odvjetnik. No nakon današnjeg ispitivanja još je uvijek potpuno neizvjesno koje će se dvoje kandidata pridružiti jedanaestorici sadašnjih sudaca Ustavnog suda. Od dva suca koji se biraju jedan će popuniti mjesto koje je prazno već dosta dugo, a drugo mjesto ispraznit će se na ljeto kada sucu Davoru Krapcu istječe drugi mandat. No već krajem godine morat će se izabrati još pet novih sudaca umjesto onih kojima istječe mandat, a to su predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, njena zamjenica Snježana Bagić, te suci Marko Babić, Ivan Matija i Aldo Radolović. Osim osmogodišnjeg sigurnog mandata, neto plaće od 27 tisuća kuna pa naviše, biti sudac Ustavnog suda danas je postalo jedno od najprestižnijih pitanja jer Ustavni je sud postao možda i najmoćnije tijelo u državi. Naime, on ocjenjuje ustavnost zakona i drugih akata, on preispituje sudske odluke i presude, on u zadnje vrijeme donosi pravorijek doslovce o svim važnijim društvenim pitanjima u Hrvatskoj. On zapravo određuje pravila i kontrolira vlast, njene odluke i zakone i u godinama koje dolaze biti će važnije državno tijelo od bilo kojeg drugog. Jer Ustavni sud ima tu moć srušiti svaki zakon koji Sabor donese, on svojim odlukama može preispitivati svaku odluku izvršne vlasti i zato je danas možda i važnije kontrolirati Ustavni sud nego imati stvarnu vlast u državi. Bajić se osramotio Većina ispitanih dobro se snašla s osnovnim pitanjima vezanim uz Ustav i ustavno sudovanje, no jedan od "glavnih favorita vladajuće koalicije" Mladen Bajić primjerice nije znao odgovor o kojem je zakonu Ustavni sud odlučivao 2010. godine kada je Sabor upozorio na nesrazmjer birača po izbornim jedinicama, a isto tako nije znao ni da je u Ustavu propisano da je Hrvatska sekularna država. - Nisam zamjetio odredbu koja bi govorila da Hrvatska nije sekularna država. Izvlačim zaključak da nijedna vjerska obilježja ne daju karakter ovoj državi, rekao je Bajić pokazavši temeljno neznanje. Veći dio njegovog ispitivanja protekao je u znaku njegove bivše funkcije. Tako je javnost mogla doznati kako nepokretanje nekog postupka ne znači automatski i njihovo spremanje u ladice. Iz načina ispitivanja Bajića HDZ-ovac Davorin Mlakar stekao je dojam da se bira glavni državni odvjetnik, a ne ustavni sudac. Stoga ga je upitao je li mu funkcija bivšeg glavnog državnog odvjetnika olakotna ili otegotna okolnost u ovom izboru. - Mislim da mi više ide na štetu nego na korist jer glavni državni odvjetnik vam je kao izvanbračno dijete. Njega nitko ne voli, ne vole ga oštećeni jer ne zastupa dovoljno jako njihove interese, ne vole ga okrivljeni, država i društvo misle da je mogao napraviti više nego što je napravio. Preuzima odgovornost i oštricu za sve što se događa u društvu i zato je državni odvjetnik, pojadao se Bajić koji bi nakon 12 godina na čelu Državnog odvjetništva sada proveo u "hladovini" Ustavnog suda još najmanje osam godina. Sutkinju zagrebačkog Županijskog suda Ivana Čalić, koja je nepravomoćno presudila Ivi Sanaderu, ali i HDZ-u zbog Fimi medije na današnjem je ispitivanju dočekalo pitanje Dragana Zelića iz GONG-a kako s ustavnog spekta ona razmišlja o eventualnoj zabrani kandidiranja pravomoćno osuđenim strankama. Znakovito, ona se tu pokušala diplomatski izvući tvrdnjom kako ne želi komentirati nepravomoćnu presudu, ali osobno smatra kako ne bi trebalo zabraniti kandidiranje jer stranke sukladno odgovornosti pravnih osoba plaćaju kazne i uvođenje zabrana bilo bi previše zadiranje u prava političkih stranaka, kazala je Čalić očito kupujući glasove HDZ-ovaca budući će za izbor dvoje novih sudaca trebati dvotrećinska većina svih zastupnika u Saboru. S obzirom da se u karijeri uspinjala od općinskog suda na županijski, Mlakar je sutkinju Čalić upitao zašto sada mjenja smjer i zašto karijeru ne nastavlja na Vrhovnom sudu - to bi bio logičan slijed, nego na Ustavnom sudu. Ona je kazala kako ne smatra da mijenja smjer jer se i sada bavi predmetima koji se tiču i ustavno-pravne tematike. U razgovoru s članovima Odbora za Ustav dosta dugo se zadržala ustavna stručnjakinja i profesorica ustavnog prava iz Rijeke Sanja Barić, koja je i govorila o budućnosti uloge samog Ustavnog suda. Smatra da je sud u ovom mandatu napravio veliki iskorak i počeo konačno ustavno sudovati te se, opet konačno, prestao ponašati kao 4. stup sudovanja; međutim, smatra da još uvijek postoji problem s personalnim sastavom suda. Osvrnula se i na tajming donošenja odluka u ovom mandatu Ustavnog suda. Naime, često je bilo zamjerki da Ustavni sud svoje odluke tempira ovisno o političkim okolnostima. - Najveća mana ovog sastava suda je manipuliranje trenutkom i vremenom donošenja odluka. Koji put su neke odluke donijeli brzo, primjerice, odluka o kurikulumu zdravstvenog odgoja donesena je između dva kruga izbora, dok se donošenje odluke o Obiteljskom zakonu pravdalo čekanjem da prođu izbori, istaknula je Barić koja bi mogla biti prvi SDP-ov izbor posebice jer je ona zapravo već sada istaknula kandidaturu i za samo vođenje suda. Kao jedan od HDZ-ovih favorita u kuloarima se spominje i bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić. I ona je odgovarala na pitanje vezano uz zdravstveni odgoj, odnosno je li nakon ukidanja Crkva u privilegiranom položaju s obzirom na to da se djeca sada sa seksualnošću upoznaju i kroz 10 zapovijedi. - Kada je u pitanju izbor, pravo je roditelja da odlučuje o odgoju djeteta, no postoje stvari koje roditelji nisu u stanju procijeniti. Roditelj donosi odluke, ali nije vlasnik djeteta i u tom smislu je država zamjenski roditelj, odgovorila je Jelavić a o tom njenom stavu vjerojatno će biti još rasprava u javnosti. Najviše znanja o Ustavnom sudu pokazao je i Dubravko Ljutić koji od '96. radi na Ustavnom sudu, a trenutno je viši stručni savjetnik-mentor. Međutim s obzirom da on nema političku zaleđinu nijedne od dviju velikih stranaka teško je očekivati da bi on mogao proći – možda jedino kao kompromis, ali u slijedećem izboru. Važnije je vladati Ustavnim sudom nego državom Nakon danas obavljenih razgovora, Odbor za Ustav u skoro vrijeme trebao bi se ponovno sastati te dogovoriti listu kandidata koju će poslati na plenarnu sjednicu svim zastupnicima na odlučivanje. Međutim, kako sada stvari stoje čini se da ni ovoga puta nitko neće biti izabran. S obzirom da za izbor ustavnih sudaca treba dvotrećinska većina zastupnika, očito će morati doći do dogovora najvećih, a njega za sada nema. Zna se jedino to da će na užu listu SDP predložiti tri kandidata - Sanju Barić, Mladena Bajića i Ivanu Čalić, no niti jednog od njih HDZ neće podržati što znači da bi izbor sudaca mogao dočekati i slijedeći saziv Sabora. No i tada će nedvojbeno trebati konsenzus. HDZ-u su Bajić i Čalić apsolutno neprihvatljivi, jer prvi je progonio stranku prije zadnjih izbora, a druga ih je nepravomoćno proglasila krivima. Štoviše, najveća oporbena stranka koja bi mogla preuzeti vlast nakon slijedećih parlamentarnih izbora Bajića bi vrlo rado procesuirala zbog prikrivanja kaznenih djela, odnosno zbog opstrukcije i selekcije istraga što je Bajić radio cijelo vrijeme. Sa sutkinjom Čalić je situacija još zanimljivija jer nju očito ne žele na Vrhovnom sudu pa je na ovaj način pokušala dobiti nagradu od SDP-a za presudu Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Nakon svega najizgledniji kandidat se čini prof.Barić koja bi mogla ući iz kvote SDP-a, jasno ukoliko prođe HDZ-ova kandidatkinja Mila Jelavić. No kako god se rasplete situacija, činjenica je da u Ustavnom sudu trenutno vladaju HDZ-ovci. Naime, od trenutnih 11 sudaca barem šest ih je bilo u HDZ-u ili su bili njihovi kandidati. S gospođom Jelavić imali bi sigurnu većinu u sudu u godinama koje slijede. No treba iskreno priznati kako Ustavni sud u sadašnjem sastavu nikada nije donio odluku preglasavanjem. Možda je ponekad bilo izdvojenih mišljenja – najčešće suca Krapca, ali ne zbog političkog ili ideološkog razilaženja nego zbog čisto stručnih razloga, pa će svakako ta „dobra praksa" nastaviti i u buduće. Naime, među sucima postoji prešutan dogovor da se ne ruše odluke sudaca izvjestitelja, ali tu onda važnu ulogu ima predsjednik suda koji određuje kojem će sucu povjeriti koji predmet.

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.