Doznajemo: Kukurikavci odgovorili Bruxellesu na prozivke u slučaju Perković!

07.07.2013. 09:11:28

Iako su detalji još uvijek nepoznati, neslužbeno doznajemo da je pismo pomirljivog tona, te da se u njemu čak spominje mogućnost promjene Zakona koji je onemogućio izručivanje bivšeg šefa jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića Njemačkoj. Ministarstvo pravosuđa na čelu s Orsatom Miljenićem u petak je na adresu Europske komisije u Bruxellesu poslalo pismo u kojemu se očituje o slučaju Perković, odnosno o Zakonu o pravosudnoj suradnji u stvarima s članicama EU-a, doznaje dnevno.hr. Iako su detalji još uvijek nepoznati, neslužbeno doznajemo da je pismo pomirljivog tona, te da se u njemu čak spominje mogućnost promjene Zakona koji je onemogućio izručivanje bivšeg šefa jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića Njemačkoj. Izvor blizak pravosudnim krugovima kaže kako Ministarstvo u očitovanju EK, poziva i na Lisabonski ugovor prema kojemu Hrvatska do kraja 2014. godine ne može biti kažnjena zbog ovakvog pravnog poteza. Pismo je podsjetimo, odgovor na 'packu' koju je prije tjedan dana, u pismu ministrau pravosuđa Orsatu Miljeniću, uputila Viviane Reading, povjerenica Europske komisije za pravosuđe. Prema pisanju medija, Reading je kritizirala hrvatske političare zbog nepoštivanja ispregovaranih uvjeta s Europskom unijom, odnosno zbog ograničavanja Europskog uhidbenog naloga samo na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine. Reading je tom prilikom, navodno, spominjala i mogućnost sankcija prema Hrvatskoj zbog izigravanja pravnih načela i dogovora s EU. Da je Hrvatska doista prekršila obvezu prema pravu Europske Unije, mišljenja je i ugledna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zlata Đurđević koja je o tome javno progovorila. Rekla je među ostalim, kako je Zakon o pravosudnoj suradnji s članicama EU Hrvatska donijela još u srpnju 2010. no da je, nakon nedavnih izmjena tog zakona, vidljivo kako je zakonodavacu prioritet bio zatvaranje poglavlja 24. u pregovorima s EU ali ne i stvarna provedba zakona u praksi. Ono što razlikuje stari Zakon od ovog nedavno izglasanog, među ostalim je i to da je ranije sudac mogao sam donijeti odluku o tome hoće li zbog zastare, odbiti ili prihvatiti uhidbeni nalog. Nakon promjena Zakona, sudac ima obvezu odbiti izručenje po uhidbenom nalogu, ukoliko je došlo do zastare. To svakako ide na ruku Josipu Perkoviću,  jer je djelo za koje se tereti, sudjelovanje u ubojstvu Stjepana Đurekovića, još 1998. godine otišlo u zastaru. Đureković je likvidiran 1983. godine, a njemačko tužiteljstvo je istragu pokrenulo 2005. što je prema Državnom odvjetništvu, sedam godina nakon zastare. Vlada Zorana Milanovića od samog početka izmjena i dopuna spornog Zakona, vuče kontardiktorne odluke. Najprije su se Kukurikavci čudom čudili otkud u zakonu vremensko ograničenje prema kojemu se uhidbeni nalozi odnose samo na djela poslije 7. kolovoza 2002. godine. Nakon toga, govore kako će ispraviti nenamjernu grešku, a samo 24 sata kasnije, mijenjaju mišljenje. Nadalje, glasanje o spornom Zakonu u Saboru odgađano je tjedan dana. Čekalo se mišljenje Europske komisije a kada je iz Bruxellesa stiglo negativno očitovanje, Zakon su brže-bolje izglasali. Premijer se u međuvremenu, još jednom uspio obrušiti na HDZ i Crkvu koje je optužio da su 20 godina štitili udbaške egzekutore. Oporbeni HDZ čak je i pozvao da ulože amandman na zakon, iako je i sam mogao to napraviti i povući ga prije nego smo osramoćeni pred Nijemcima. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

Autor: