Dugo najavljivani okrugli stol s namjerom utvrđivanja ratnih događanja 1991. god. u Pakracu i ostatku  zapadno-slavonskog ratišta održan je jučer u gradskoj vijećnici, u organizaciji udruge Hrvatski časnički zbor Pakrac-Lipik i suorganizaciji Operativne zone Bjelovar i Vojnog učilišta iz Zagreba.

Nakon svečane intonacije hrvatske himne i minute šutnje za sve poginule branitelje, predsjednik udruge Hrvatski časnički zbor Pakrac-Lipik Božidar Lujanac održao je uvodnu riječ kojom se zahvalio svima koji su se odazvali i pri čemu je želio naglasiti Pakračko i zapadno-slavonsko ratište kao ključni moment domovinskog rata radi sinergije domoljubne i profesionalne obrane ovih prostora što je rezultiralo s 2500 km2 oslobođenog područja i što do sada nije adekvatno vrednovano te da je na sudionicima ovog okruglog stola obaveza iznošenja činjenica i istine o tim ratnim zbivanjima. Koordinator i voditelj okruglog stola je bio pukovnik Josip Tomšić, zapovjednik Operativne grupe Pakrac, koji se zahvalio svim prisutnim zapovjednicima i sudionicima tadašnjih događanja, kao i svima koji su im izašli ususret kako bi se našli danas ovdje i porazgovarali o svojoj prošlosti, jer su ovdje jedno vrijeme živjeli, bili ranjavani i ginuli. Objašnjenje koja je bit današnjeg okupljanja prepustio je dr. sc. Đuri Škvorcu, povjesničaru i hrvatskom branitelju koji će rukovoditi svim okruglim stolovima i seminarima o događanjima na ovim prostorima. „Bit ovog susreta je valorizacija doprinosa zapadne Slavonije u okviru godina 91. – 95. Domovinskog rata“ rekao je dr. Škvorc. „Možemo slobodno reći da je rat faktički započeo u Pakracu pa ćemo raditi na tome da se ljudi koji su bili na zapadno-slavonskom ratištu u jednoj toj cjelini, da im se da barem ono malo što im se može dati a to je medalja zapadna Slavonija u domovinskom ratu. Zašto zapadna Slavonija? U zapadnoj Slavoniji u jednom trenutku stvarala se u isto vrijeme vojska, branila se država i oslobađao se okupirani teritorij Republike Hrvatske. To je upravo ono najvažnije, uz pokretanje, oslobađanje je svakako bilo podstrek ostalim područjima gdje su se formirala ratišta da su na tom primjeru mogli vidjeti da se možemo ne samo braniti, već i oslobađati svoj prostor. To je jedan segment zašto je zapadno-slavonsko ratište bitno. A drugi segment je da je ovdje kako smo danas čuli ipak zaustavljeno 30000 vojnika, od čega su jedan veći dio činili profesionalni vojnici petog „banjolučkog“ korpusa. Zaustavljeni su. Nisu uspjeli u svom zadanom cilju presijecanja Hrvatske na dva dijela. To se nikada ne smije zaboraviti. S druge strane oslobađanje Lipika kao prvog oslobođenog grada u domovinskom ratu isto je imalo jedan važan ali i simbolički značaj za obranu čitave Republike Hrvatske. Nakon ovoga i skupa u Kukavici 28. i 29. ožujka i raščlambe prikupljene građe, slijedi izrada monografije koju će raditi Hrvatsko vojno učilište a trebao bi izaći i zbornik. Slijedeća zadaća je drugi znanstveni skup na kojem bi obradili ovaj prostor u vrijeme prisutnosti UNPROFOR-a i završili bi s operacijom Bljesak. Tako bi čitav prostor jednog ratišta imao zaokruženu priču, to je bit. Na osnovu toga bi mogli učiti današnji i budući naraštaji časnika.“, zaključio je Škvorc. U okviru okruglog stola svoje ratne puteve i događanja izlagali su ratni zapovjednici postrojbi koje su sudjelovale 1991. god. na pakračkom ratištu, Operativna zona Bjelovar, a sudionicima se obratila gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši da joj je velika čast pozdraviti prisutne sudionike ratnih zbivanja na ovom području uoči obilježavanja početka domovinskog rata u Pakracu 1. ožujka. Zahvalila se na organizaciji okruglog stola jer smatra da je Pakrac ostao zapostavljen kad se govori o ratnim događanjima, a sigurno je zaslužio da se o njemu govori u svakoj knjizi kojoj je tematika domovinski rat te da nitko nije mjerodavniji govoriti o tome od danas ovdje prisutnih izravnih sudionika tih zbivanja.