HRVATSKI ZNANSTVENICI O REKORDNO HLADNOM SVIBNJU: ‘Ekstremi su sve češći i žešći; sustav se zagrijao jako puno’

Oluja koja je pogodila Zagreb i sjeverozapadnu Hrvatsku nije samo izolirana nedaća. Nego pokazatelj puno većeg problema, istaknuli su

Nakon što je istaknuo kako je najgore iza nas te kako  možemo očekivati smirivanje vremena, Zoran Vakula istaknuo je kako je ovo jedna od najhladnijih prvih polovica svibnja u povijesti mjerenja.  No ističe kako je to peh te kako će gotovo sigurno ova godina, gledano u cjelini biti ekstremno topla. „Ove godine ekstrem, ekstremi se događaju, sve su češći i žešći – vrućina i hladnoća, sušna i kišna razdoblja. Kad se sve to zbroji sve skupa po temperaturi je znatno iznad prosjeka. Prošla godina, a uvjeren sam i ova, bit će iznadprosječno topla iako ćemo ovu prvu polovicu svibnja pamtiti kao jedno od najhladnijih“, rekao je u Otvorenom HRT-a.

‘Jedan stupanj ne zvuči mnogo, ali to je ogromna količina energije’

Prof. dr. sci. Branko Grisogono  sa PMF-a pojasnio je kako je i ovo drastično zahladnjenje posljedica globalnon zatopljenja.  Ističe kako ni jedan metereološki događaj sam za sebe ne potvrđuje ni opovrgava klimatske promjene, no klimatologija pručava cjelinu. “To je sam jedna kap u jezeru jer klimatologija se bavi dinamičko-statističkim strukturama, mustrama kroz duži period i kroz šire područje”, kaže i nastavlja: „Zagrijao se sustav jako puno. Energija je ogromna, možda nama 1°C ne znači puno individualno, ali su to ogromne količine energije. Moramo što prije reagirati i što prije smanjiti plinove staklenika, betoniranje i asfaltiranje, preveliku sječu šuma, promijeniti reflektiranje zračenja, drugačije se hraniti, manje jesti mesa, više se obrazovati u smislu da nismo vlasnici prirode niti da su resursi beskonačni. Resursi su nažalost konačni. Čovjek je glavni uzrok promjena. Ključno za očuvane civilizacije je da se ograničimo na globalno zatopljenje. To je zabrinjavajuće što smo napravili zadnjih 100 do 200 godina“, apelira Grisogono.

‘Zabluda je da je klima stalna’

I akademik Vladimir Paar je  istaknuo kako je važno voditi računa o ekologiji. „Što se tiče klime je osnovna zabluda je da je klima nešto što je stalno pa se nešto malo mijenja. Klimatske promjene su osobina koja prati povijest Zemlje od njezinog stvaranja do danas“, uvjeren je Paar. Govoreći o hitnijim i neposrednim posljedicama, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković istaknuo je kako se mora pojprije voditi računa o velikim urbanim područjima poput Karlovca. Objasnio je kako su boks barijere spasile 500-tinjak kuća u karlovačkim prigradskim naseljima Logorište i Mala Švarča već po drugi puta, lani i ove godine. Na pitanje zašto do sada nije već izgrađen suvisli nasip rekao je kako se radi na tome i hvalio ovu Vladu te kako je nastao projekt zaštite rijeka sliva Kupe i da je Sabor u siječnju donio zakon koji Hrvatskim vodama omogućava brže rješavanje imovinskog-pravnih odnosa.