Slaba je utjeha što Hrvatska ne bi trebala doživjeti sudbinu Grčke. Naši se ljudi, naučeni na sivu ekonomiju, za hranu snađu i bez novca - sa sela nabave pajceka, krumpir, rakiju Nove Vladine mjere, odnosno paket ušteda koji Grčić i Lalovac nose u Bruxelles, s ciljem smanjenja deficita za 2,09 milijardi kuna (0,62 posto BDP-a) i ušteda u javnim poduzećima, nisu naišle na odobravanje ekonomista. Štoviše, podivljali javni dug, u kombinaciji s novim mjerama, ne može izići na dobro. Tako ekonomist Ljubo Jurčić za portal direktno.hr komentira rast javnog duga za 23 milijarde kuna godišnje u protekle tri godine. ''Povećanje je predvidljivo, javni dug se povećava iduće godine, za deficit proračuna iz prethodne godine plus kamate. Javni dug se smanjuje smanjivanjem deficita. Ako je u 2014. deficit bio 18 milijardi kuna, plus kamate na javni dug, za toliko će se povećati javni dug u 2015. Iznosit će ponovno preko 20 milijardi, nije to nikakvo iznenađenje'', kaže Jurčić. Osvrnuo se i na netočne tvrdnje Vlade o deficitu od ''tek'' 12 milijardi, da bi se ispostavilo kako je deficit dosegao cifru od čak 18, gotovo 19 milijardi kuna. ''To je bilo čisto politikantstvo, Vlada želi svaku sitnicu iskoristi za pozitivnu informaciju, da preture, a kad se pokaže da to nije tako, onda će tražiti novu ispriku. Znalo se otpočetka da je deficit 18 milijardi kuna. To je politička retorika, da ne izlaziš s ružnim vijestima, a i kad izađu, onda se straži izgovor'', upozorava Jurčič. ''Vlada je sama svojim mjerama gurnula hrvatsku u dodatnu recesiju'' U usporedbi sa situacijom od prije četiri godine, hrvatska ekonomija znatno je oslabjela. Za to je, tvrdi Jurčić, očekivano, kriva Vlada Zorana Milanovića. ''Vlada je sama gurnula svojim mjerama hrvatsku u dodatnu recesiju. Povećanjem cijene energenata, a i poreza, Vlada je oduzela preko 5 posto realnog dohotka građana. Kupovnu moć pala je više od 5 posto. Budući da Hrvati troše oko 50 posto domaće robe, to je smanjilo potrošnju i proizvodnju domaće robe za 2,5 posto. To je direktno gubitak BDP-a oko 8-9 milijardi kuna u jednoj godini, a iz toga 40 posto ide u proračun, četiri milijarde je izgubljeno jedne godine, a kako nije bilo mjera za dizanje dohotka, ponavljalo se iz godine u godinu i deficit se povećava. To je bila mjera koja je gurnula Hrvatsku u recesiju i posljedično nema proizvodnje ni prihoda proračunu. S druge strane, sve je više ljudi bez posla i povećavaju se socijalne naknade. Ovo je rezultat potpuno pogrešne politike. Međutim, ni prethodna vlada nije bila puno bolja, uvela je harač'', komentira Jurčić. Na upit je li Hrvatska potpuno izgubila kontrolu nad javnim financijama, Jurčić odgovara da je Hrvatska izgubila kontrolu nad ekonomijom, a javne financije su samo jedna od posljedica ekonomije. Ističe kako nove mjere Bruxellesu neće biti od presudne važnosti. ''Bruxelles tu nije bitan, ono će reći – OK, ako mislite da je to dovoljno, neka bude.  Jer ni najlošija situacija u Hrvatskoj nema negativan efekt na europske zemlje. Oni nisu zaduženi za razvoj Hrvatske, nego samo gledaju neka mjerila koja se trebaju poštivati. S druge strane, nismo u euru i ne možemo završiti kao Grčka'', napominje ekonomist. Utješno je dakle, što, po, Jurčićevom mišljenju, nećemo doživjeti sudbinu Grčke. U usporedbi s ''najgorima'' u Europi, Hrvatska je između Grčke i Portugala, smatra Jurčić. ''Kod Grka je stupanj urbanizacije puno veći nego u Hrvatskoj. Tamo su ljudi puno više vezani na novac nego na njihovu njivu. Manja je mogućnost sive ekonomije, kod nas je ta mogućnost puno veća. Kod nas se ljudi snađu za hranu, nabave pajceka, rakiju, krumpir. Kad je kriza udarila Portugal, oni su to riješili bez problema, oni koji su ranije sišli u grad vratili su se u selo jer još nitko selo nije zaboravio. Mi smo između Grčke i Portugala. A imamo i svoju kunu, dok Grci nemaju svoj novac da bi ga naštampali i proizveli inflaciju, pa nemaju ni posla'', zaključio je Jurčić. Čini se da će Hrvati u borbi za preživljavanje još neko vrijeme morati funkcionirati po već uigranom obrascu: Druže, snađi se.