Stvaranjem koalicije između HDZ-a i Domovinskog pokreta (DP), uz uvjet da u vlasti ne participira SDSS, postavlja se pitanje je li premijer Andrej Plenković zaista podvalio Domovinskom pokretu. Ova politička dinamika uključuje niz kontroverznih točaka koje su izazvale brojne rasprave i spekulacije u hrvatskoj javnosti.
Prvo, treba razmotriti politiku SDSS-a, stranke koja često ističe navodnu ugroženost Srba u Hrvatskoj. Kritičari tvrde da SDSS ne priznaje vrijednosti na kojima počiva moderna Hrvatska, posebno ne vrednote Domovinskog rata. SDSS se često optužuje za neispunjavanje moralne obaveze isprike za zločine koje su počinili njihovi sunarodnjaci tijekom rata. Osim toga, SDSS-ovi predstavnici rijetko sudjeluju u obilježavanju državnih blagdana i spomendana te imaju negativan stav prema VRO Oluja, koju proglašavaju zločinačkom akcijom, što izaziva ogorčenje među hrvatskim braniteljima i veteranima.
Drugo, pitanje je može li politička stranka poput SDSS-a, koja se navodno protivi temeljnim ustavnim načelima Hrvatske, legalno postojati i sudjelovati u političkom životu. Novi Ustav Republike Hrvatske (1990.) jasno ističe važnost pobjede hrvatskog naroda i branitelja u Domovinskom ratu kao temelja za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne, suverene i demokratske države.
U takvom kontekstu, odluka Andreja Plenkovića da podrži Milorada Pupovca, lidera SDSS-a, za predsjednika Odbora za nacionalne manjine, mnogima se čini kao izdaja Domovinskog pokreta. DP je jasno izrazio svoje neslaganje s politikama i stavovima SDSS-a, a ovakav potez premijera može se protumačiti kao udarac njihovim načelima i obećanjima biračima.
Što se tiče budućnosti koalicije HDZ-a i DP-a, situacija je prilično neizvjesna. Raskid koalicije nije nemoguć, s obzirom na duboke ideološke razlike koje su sada postale još očitije. Ako dođe do raskida, Plenkovićeva vlada bi se mogla suočiti s izazovima u formiranju nove većine, što bi moglo dovesti do potrebe za novim izborima.
Novi izbori bi mogli otvoriti vrata za promjene u političkoj konstelaciji Hrvatske. Građani bi imali priliku izraziti svoje mišljenje o smjeru u kojem žele da zemlja ide, posebno u pogledu pitanja nacionalnih manjina i vrednota Domovinskog rata. Također, novi izbori bi mogli dati priliku drugim političkim snagama da preuzmu inicijativu i pokušaju formirati vladu koja bi bolje odražavala stavove i vrijednosti većine građana.
U svakom slučaju, situacija zahtijeva pažljivo promišljanje i odgovorno vođenje politike kako bi se izbjegle daljnje podjele i osigurao stabilan i prosperitetan put za Republiku Hrvatsku.
Pitanje treba li se Domovinski pokret (DP) povući iz koalicije s HDZ-om složeno je i zahtijeva pažljivo razmatranje političkih, strateških i ideoloških aspekata. U nastavku su glavni faktori koji bi mogli utjecati na odluku DP-a te potencijalne posljedice za Andreja Plenkovića i stabilnost vlade.
Treba li se DP povući iz koalicije?
Razlozi za povlačenje:
Ideološka neslaganja: DP se snažno protivi politici i stavovima SDSS-a, posebno u pogledu Domovinskog rata i pitanja nacionalnih manjina. Podrška Miloradu Pupovcu za predsjednika Odbora za nacionalne manjine može se protumačiti kao izdaja njihovih principa i obećanja biračima.
Politički pritisak: DP može smatrati da će povlačenje iz koalicije poslati snažnu poruku njihovim biračima i širem javnom mnijenju da ne pristaju na kompromise koji se kose s njihovim temeljnim vrijednostima.
Dugoročna strategija: Povlačenje iz koalicije može ojačati poziciju DP-a kao nezavisne i principijelne političke snage, što bi im moglo donijeti dugoročne koristi na političkoj sceni.
Razlozi protiv povlačenja:
Politička stabilnost: Povlačenje iz koalicije moglo bi dovesti do političke nestabilnosti i mogućih prijevremenih izbora, što može biti nepredvidivo i riskantno za DP.
Utjecaj na politiku: Ostanak u koaliciji omogućava DP-u da zadrži utjecaj na donošenje odluka i politiku vlade, što može biti važnije nego povlačenje.
Kompromisna rješenja: Mogući su kompromisi unutar koalicije koji bi mogli zadovoljiti obje strane i osigurati nastavak suradnje.
Hoće li Andrej Plenković imati dovoljno potpisa (76) za formiranje nove vlade?
Ako se DP povuče iz koalicije, Plenković bi mogao biti suočen s izazovom osiguravanja većine od 76 potpisa za formiranje nove vlade. Evo nekoliko scenarija:Podrška drugih stranaka: HDZ bi mogao pokušati osigurati podršku drugih političkih stranaka ili nezavisnih zastupnika kako bi nadoknadio gubitak podrške DP-a. Ovo može uključivati pregovore i političke ustupke koji bi omogućili formiranje nove većine.
Podrška unutar koalicije: Ako postoje nesuglasice samo s dijelom DP-a, Plenković bi mogao pokušati zadržati dio DP-ovih zastupnika uz sebe, što bi mu moglo omogućiti zadržavanje većine.
Prijevremeni izbori: Ako nije moguće osigurati većinu, prijevremeni izbori postaju realna mogućnost. Ovo bi moglo otvoriti vrata za nova politička previranja i promjene na političkoj sceni.
U svakom slučaju, situacija zahtijeva pažljivo planiranje i promišljenu političku strategiju s obje strane. DP mora odmjeriti svoje ideološke stavove naspram političke pragmatičnosti, dok Plenković mora pronaći način da osigura stabilnost vlade i većinu u Saboru.
Formiranje nove vlade u Republici Hrvatskoj moguće je prema Ustavu i zakonima, ali proces zahtijeva određene korake i uvjete. Evo pregleda ključnih elemenata koji definiraju formiranje nove vlade:
Proces formiranja nove vlade
Povjerenje u Hrvatskom saboru: Vlada mora imati povjerenje većine zastupnika u Hrvatskom saboru. To znači da je potrebno najmanje 76 potpisa zastupnika (od ukupno 151) koji podržavaju novu vladu ili novog mandatara.
Mandatar za sastav vlade: Predsjednik Republike Hrvatske ima ključnu ulogu u procesu formiranja vlade. Ako vlada izgubi povjerenje Sabora ili dođe do potrebe za formiranjem nove vlade, predsjednik Republike imenuje mandatara, osobu koja će pokušati sastaviti novu vladu. Mandatar obično dolazi iz redova stranke ili koalicije koja može osigurati većinu u Saboru.
Mandat predsjednika Republike: U slučaju pada vlade, predsjednik Republike može konzultirati parlamentarne stranke i zatražiti prijedloge za novog mandatara. Mandatar zatim ima rok od 30 dana da predstavi svoj program i predloži članove vlade, te zatraži povjerenje Sabora.
Glasovanje o povjerenju: Nakon što mandatar predstavi sastav vlade i program, Sabor glasuje o povjerenju novoj vladi. Ako nova vlada dobije povjerenje većine zastupnika, ona stupa na dužnost. Ako ne dobije povjerenje, proces se ponavlja s novim mandatarom ili može dovesti do prijevremenih izbora.
Scenariji nakon povlačenja DP-a
Ako se Domovinski pokret (DP) povuče iz koalicije, postoji nekoliko mogućih scenarija za formiranje nove vlade:Pronalazak novih koalicijskih partnera: HDZ bi mogao pokušati formirati novu većinu u Saboru pridobivanjem podrške drugih stranaka ili nezavisnih zastupnika. Ovo bi moglo uključivati pregovore i političke ustupke kako bi osigurali potrebnih 76 potpisa.
Tehnička vlada: U slučaju da se ne može formirati stabilna većina, predsjednik Republike može predložiti formiranje tehničke vlade koja bi upravljala zemljom do održavanja novih izbora.
Prijevremeni izbori: Ako nijedna opcija ne uspije osigurati većinu, predsjednik Republike može raspisati prijevremene izbore. Ovo je krajnja mjera koja se poduzima kako bi se riješila politička blokada.
Ustavni i zakonski okvir
Prema članku 97. Ustava Republike Hrvatske, predsjednik Republike ima ovlasti imenovati mandatara za sastav vlade. Članak 110. Ustava navodi da vlada mora uživati povjerenje većine svih zastupnika u Saboru. U slučaju da vlada izgubi povjerenje, predsjednik Republike može raspisati nove izbore ili pokušati imenovati novog mandatara.
Dakle, ako se DP povuče iz koalicije, postoji ustavni i zakonski put za formiranje nove vlade. Proces uključuje imenovanje novog mandatara od strane predsjednika Republike, koji zatim mora osigurati podršku većine zastupnika u Saboru. Ako to nije moguće, prijevremeni izbori postaju vjerojatna opcija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.