PRIMOŠTEN - Ulica dr. Jovana Raškovića
Neki se sada čude ovakvom događaju, a ja smatram kako nema mjesta ni najmanjem čuđenju. Ta Primošten je mjesto u kojem se u opuštenoj atmosferi ljetnih odmora pisao Memorandum SANU-a. Bit će uz dobru spizu, štogod vina, pisao ga Dobrica Ćosić, gost kod slavnog primoštenskog domaćina dr. Jovana Raškovića koji je valjda također dodao koji zarez. Ponajprije zbog tih domaćinstava Rašković je zaslužio i titulu srpskog akademika, doduše dopisnog. Što je pak Memorandum SANU-a donio Hrvatskoj poznato je, a eto od njegove „atmosfere“ u Primoštenu dosta toga izgleda ostalo. Mogao bi se taj „duh“ i turistički iskoristiti. Najprije negdje nabiti spomen ploču: „Ovdje se pisao Memorandum SANU-a“, pa po turiste. Kako su Srbijanci već napisali Memorandum Dva, treba im omogućiti da treći pišu ili drugi prepravljaju ljeti u Primoštenu. Nakon što se otarasio mrskoga imena Tuđmana, lako se Mala Raduča, tako se naime prije nazivala ta ulica, podijeli popola, pa pola ili malo više Dobrici, kad umre, a druga polovica Jovi Raškoviću može već sada. Moglo bi se razmisliti pa nekome trgu dati ime Trg Memoranduma SANU-a, a ima još mnoštvo kombinacija. Žao mi je, ali prinuđen sam spomenuti jednu, skoro, poslovicu s „tih prostora“ koja kaže: Nit od Vlaja pomorca, a nit od mještanina jednog mjesta „s tih prostora“ - čovika. Tomislav Gradišak Mijo piše: Poštovana gospodo Naša hrvatska kulturna, gospodarska i politička sadašnjost nažalost potvrđuje da RAT protiv DRŽAVE HRVATSKE i HRVATSKOGA NARODA nije završio. RAT traje, nastavlja se DRUGIM SREDSTVIMA. Što činiti ? Prvo, HRVATI MORAJU SHVATITI da je DRŽAVA HRVATSKA VIŠETISUĆLJETNO VLASNIŠTVO HRVATSKOGA NARODA a VLASNIŠTVO OBVEZUJE koje se MORA BRANITI i ČUVATI SVIM SREDSTVIMA. Drugo, TO NAJVEĆE VIŠETISUĆLJETNO BLAGO -VLASNIŠTVO- HRVATSKOGA NARODA -DRŽAVU HRVATSKU- KOJA OMOGUĆUJE OPSTANAK -ŽIVOT-HRVATSKOMU NARODU NIJE DOPUŠTENO DIJELITI NI S JEDNIM DRUGIM NARODOM. >>Josip Pečarić: Primošten u rukama četnika I dok u Hrvatskom Fokusu komentiraju Primošten u svijetlu uzroka Domovinskog rata, Ante mi iz Australije šalje podsječanje na jedan drugi dio povijesti tog našeg (?) grada: Josipe, od moje Marije,dobio sam knjigu o povijesti Primoštena i sadaću točno napisati o četničkom pokolju u PrimoštenuTRAGIČAN DOGADJAJ NA 27.XI. 1938, GODINE U PRIMOŠTENU
Jere Huljev Dupinov iz Primoštena u njegovoj knjigi o običajima i povijesti Primoštena, napisao je o žandarsko- četničkom-orjunaškom zločinu u Primištenu na 27.XI.1938.godine. Toga dana u Primoštenu je bio predizborni skup naroda za glasanje, za Hrvatsku seljačku stranku, gdje je bilo više od dvije tisuće naroda, koji su se okupili na prostoru, oko crkve Sv. Roka, sa hrvatskim zastavama i povicima, Živija Maček i Živila Hrvatska. Tu su pred narod izašla dva žandara. Jedan od njih uzeo je pušku i ubio je Vicu Bolanču. Obadva žandara nastavili su pucati. Ubili su i Radu Radića i teško su ranili, Jeru Petrinu i Ivana Tunkova, kojega su probili sa nožem na puški. Tu su ostali ležati mrtvi i Ante Gaćina i teško ranjeni Ante Skorić, koji je od rane preminuo u bolnici u Šibeniku. Tako su tada ubijeni Hrvati, Vice Bolanča, Ante Gaćina, Ante Šušnjara, Rade Radić i Ante Skorić, koji je od rane preminuo u bolnici u Šibeniku. Jere Huljev je napisao;'' Ta dva žandara su posli tog zločinačkog podhvata još pobjednički promarširali uz Varoš i kroz selo.''.....''A kad je sprovod s pokojnicima doša na Rudinu,(trg u Primoštenu), začuja se jaki muški povik, SLAVA HRVATSKIM MUČENICIMA OD SRPSKE RUKE.'' Cili sprovod je odgovoria, SLAVA IN.'' Primoštenske žrtve, to je predsjednik Franjo Tudjman, naglasio u njegovom govoru u Benkovcu. Do danas u Primoštenu nije postavljen nikakav spomen, za pobijene Hrvate, koje su pobili srpski četnički žandari. Nije postavljen, jer to ne žele orjunaši u Primoštenu, kojima ne odgovara ni ime ulice, Franje Tudjmana. Da, kako može biti u Benkovcu ulica Franje Tuđmana kad je on govorio o Primoštenskim žrtvama. Doista je našim pokvarenim četnicima doliko na srcu njihov ljubljeni srpski narod da čovjek mora pustiti suzu što moraju živjeti tako daleko od svog ljubljenog naroda, zar ne? Josip Pečarić Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.