'Mesić je idiot, a ćirilice kao znaka na okupatorskom nožu neće biti u Vukovaru'

27.11.2013. 12:05:24

1_191888

Dobar brak je životna zajednica žene i muškarca, što nije samo dosjetka nego i životno iskustvo mnogih.

Nakon silnih povika na referendum o braku i njegovoj ustavnoj kategoriji, koja bi nastala uspjehom inicijative U ime obitelji, odlučili smo se na razgovor s književnikom Hrvojem Hitrecom. Razlog je više nego jasan. Napadi na stranku HRAST. U LGBT inicijativama HRAST je dežurni krivac referenduma. Napadi na stranku i njene čelnike nikada nisu bili veći. Zapravo stranka niti ne stigne odgovoriti tolikoj mržnji, zato smo se odlučili porazgovarati sa Hrvojem Hitrecom i poslušati drugu stranu priče. Poznati književnik Hrvoje Hitrec član je predsjedništva pokreta Hrast i predstavnik Hrvatskog kulturnog vijeća u Velikom vijeću Hrasta. Jedan je od utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice. Dvaput je bio član Predsjedništva HDZ-a. Bio je vijećnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, zastupnik u prvom sazivu Hrvatskog sabora. Godine 1990. postao je prvi glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, a potom ministar informiranja.

Kako tumačite poveznicu HRAST-a s medijskim natpisima o organizaciji referenduma za ustavnu odrednicu braka? Koliko je to uopće istinito?

Poveznica je neistinita, ali nije nelogična iz više razloga: Hrast zastupa etičke vrijednosti hrvatskoga društva, među kojima je obitelj na visokom mjestu pa je prirodno da su medijski istražitelji i nevladine Vladine udruge posumnjali na Hrast te na njega podigli nogu. Nisu naravno mogli posumnjati na HNS ili vodstvo SDP-a, na Jovanovića i slične. Istražitelji su lako doznali da je Željka Markić bila predsjednica prvoga Hrasta, onoga koji je u imenu imao hrvatski rast. Poradi nekih tehničkih okolnosti, Hrast je nastavio živjeti pod imenom Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku, a predsjednik mu je glazbenik i političar (eto, kao Josipović, samo s domoljubnim predznakom) Ladislav Ilčić. Dopredsjednik je Krešimir Miletić. Ja sam član predsjedništva stranke u kojemu su sjajni mladi ljudi, pa služim uglavnom za gunđanje i upadice. Vrlo inteligentna i lucidna dr. Željka Markić ima svoj krug ljudi i svoje zamisli o društvenom djelovanju i mimo političkih stranaka, vodi humanitarne akcije, a po potrebi i građanske poput "U ime obitelji". Razbudila je uspavanu i očajnu Hrvatsku kojoj se nameću tzv. "nove vrijednosti" u neskladu s hrvatskom tradicijom. Jedna od tradicionalnih je obitelj, te brak za koji tvorci Ustava nisu trebali definiciju jer su u svome neznanju mislili da nije potrebna. Pa zna se što je brak, mislili su oni.

Kadli se dvadesetak godina poslije pokazalo da trebamo definiciju.To je ona koja će ući u Ustav nakon referenduma, pa će zavladati mir Božji. Glede Hrasta: mi od srca podupiremo akciju, sretni smo zbog tolike množine potpisa i pozivamo sve svoje (i njihove) da glasuju ZA. Velim i njihove jer Kukuriku nije jedinstvena ni u čemu, a dajem ruku u vatru da će barem polovica SDP-a također glasovati ZA, ili barem njihove bolje polovice ili obratno.

Kakvi su stavovi HRAST-a o braku i smatrate li to rigdnim?

Pa gledajte, s brakom je kao i s demokracijom – budući da nije izmišljeno ništa bolje, mi ih oboje zastupamo. Ta naša navodno rigidna sklonost prema braku nije samo hrvatska nego i općeljudska. U cijelom svijetu žene i muškarci zasnivaju zajednicu, pokušavaju je održati na životu, a u njezinu okrilju i djecu. U svojoj rubrici na portalu HKV-a napisao sam da bih rado dodao jednu riječ, naime da je dobar brak životna zajednica žene i muškarca, što nije samo dosjetka nego i životno iskustvo mnogih. No, imam velike simpatije i prema izvanbračnim zajednicama žena i muškaraca jer se mnogokad radi o privatnim okolnostima i odlukama, kao što imam i poštovanje prema samohranim majkama, ali i očevima. Vrlo sam tolerantan i prema istispolnim druženjima koja znaju biti i doživotna, no, premda mi je žao, jednostavno nisu kvalificirana za institut braka. Što ne znači da ne treba popisati i njihova prava.

Kako gledate na činjenicu da vas mediji nazivaju općenito rigidnom strankom?

Vidim da se sviđa ta riječ – rigidno. Što je rigidno, u prijevodu? Nepopustljivo, neslomljivo. No takav sam, točno. Takvi smo mi u Hrastu. Jer Hrast je snažno i visoko stablo, s korijenima u hrvatskom narodu. Da Hrvati nisu hrastovi, odavno bi nestali iz povijesti, da se nisu čvrsto i tvrdo držali svojih uvjerenja, svoje baštine i svoga jezika, izgubili bi se bez traga.

Osim toga Hrast nije tek politička stranka, Hrast je pokret i svojevrsna politička čarolija, neshvatljiva onima koji o politici razmišljaju na klasičan način...Da se vratim samo na trenutak na taj prilog, na rigidno. Znate što je doista rigidno u onom neugodnom tumačenju te riječi? Sadašnja vlast u Hrvatskoj je duboko anakrona jer ponavlja obrasce svojih duhovnih, ideoloških i bioloških predaka iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća, iz vremena komunizma, iz vremena nasilja nad hrvatskim bićem. Zato mora otići. Jer je zalutala u krivo vrijeme.

U kome smjeru će se usmjeriti djelovanje HRAST-a nadalje i vaše osobno?

Hrast ide svojim putem, pažljivo razvija svaku od temeljnih odrednica svoga programa. Usput se pozicionira. Svakako smo među prvih deset političkih stranaka u Hrvatskoj, na izborima za Europski parlament bili smo četvrti, iznenađenje tih izbora. Ništa i nitko ne ostaje izvan našega vidokruga, ni rad ni iseljenici, ni zemlja ni voda, ni znanost i školstvo, ni gospodarstvo ni Hrvati u BiH. Ni branitelji ni hrvatska kultura i hrvatski jezik posebno. To što nemamo prolaz u medije od kojih su mnogi režimski, to što nismo dosta vidljivi, nadoknađujemo dosjetkama, da ne kažem trikovima. Eto, kada smo se osjetili nevidljivima, nagovorili smo neke ljude iz Gonga da izjave kako je Hrast stranka opasnih namjera. I eto nas u središnjem Dnevniku HTV-a...A glede usmjeravanja: nas usmjeruje narod, njegove težnje i volja. I referendum podupiremo jer je narodni... Osobno? Trenutno sam usmjeren na rušenje ove protunarodne vlasti, ali to je tako lak posao da me ne može ispuniti. Dajte mi nešto teže, jer ovo radim treći put i već mi je dosadno: prvi i drugi put rušio sam komuniste u sklopu jednoga pokreta koji se zvao HDZ i također je na početku bio stranka opasnih namjera, sada u sklopu Hrasta, a nemam ništa protiv da sklopimo veliku domoljubnu koaliciju i sa svim ostalim strankama, od desnoga centra udesno.

Kako gleda Hrvoje Hitrec na predstojeći referendum o ustavnoj kategoriji braka?

Naravno da ću dati glas ZA. Uvijek zaokružim ZA, na svakom referendumu, a ne samo na ovom. Doduše, bilo ih je malo. Onaj za samostalnu hrvatsku državu vodio sam u promidžbenom smislu, kao tadanji ministar informiranja. Pitanje je formulirao dr. Franjo Tuđman. Refrendum je doživio vrlo lijep uspjeh, kao što znate. Tako će i ovaj .

Gdje je zaglibilo hrvatsko društvo po vašem mišljenju?

Nije zaglibilo društvo, zaglibili su oni koji su varali na izborima. Nema ništa gorega od osjećaja da su te prevarili ljudi kojima si dao povjerenje, a kada se to više puta ponovi - nastaje trajno ogorčenje koje može prerasti u gnjev, a može i u apatiju, u potmuli osjećaj bespomoćnosti. Na trenutak se to dogodilo hrvatskome društvu, ali sva kretanja u zadnje vrijeme pokazuju da izlazi iz depresije, da razumije kako je svaki dan ostanka ove vlasti nova šteta za Hrvatsku, traži prijevremene izbore.

Što znači ćirilica u Vukovaru danas?

Ćirilice u Vukovaru neće biti. Ćirilica u Vukovaru nije pismo, nego znak na okupatorskom nožu. Čestitam ovim putem još jednom Stožeru za obranu hrvatskoga Vukovara. Bio sam u Koloni sjećanja. Bilo je veličanstveno.

Stipe Mesić je izjavio da su branitelji okupljeni u Stožer za Vukovar isti kao srpski pobunjenici 1991. Vaš stav?

Stipe je idiot. Na žalost, nekada davno bio mi je simpatičan. Ne dugo.

U kojoj mjeri ima demokracije u Hrvatskoj? Ima li je uopće?

U ovom trenutku nikakve demokracije u Hrvatskoj nema. Totalitarni sustav vratio se na velika vrata i zadnji je čas da spasimo ostatke demokracije, skrivene pod strahovima od kojih egzistencijalni nije na zadnjem mjestu.

Zašto intelektualci u Hrvatskoj Akademiji Znanosti i Umjetnosti šute po vašem mišljenju?

Nije da baš šute, samo njima treba nešto više vremena da progovore, a kada progovore te riječi imaju težinu. Morali bi biti brži i glasniji, jer razni Jovanovići i njima rade o glavi, ne samo Sveučilištu i znanosti u cjelini. No upravo zato u Hrvatskom kulturnom vijeću ima i podosta akademika koji vole reagirati odmah.

Kako se susprostaviti podjelama u našem društvu?

Sadašnje podjele nisu podjele nego prividne podjele, tendenciozno nazivane podjelama. Na jednoj je strani hrvatski narod, a na drugoj šačica uzurpatora. Nisu dvije kolone. Jedna kolona. I jedna neznatna peta.

Političke govornice danas služe za sitgmatizaciju mišljenja, tko je ZA brak muškarca i  žene je homofob, tko ne želi ćirilicu u Vukovaru je fašist?! Kako gledate na taj oblik medijskog nasilja?

Ne srdim se ja, ali moram reći da su etiketiranja užasno nemaštovita. Rekli su Latini da zloba sama ispija najveći dio svoga otrova.

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.