NOVA GRADIŠKA – grad koji je izgubio generacije branitelja

14.01.2017. 15:38:42

Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji. Novoj Gradiški teritorijalno pripadaju 4 naselja (stanje 2006.), to su: Kovačevac, Nova Gradiška, Ljupina i Prvča. Nova Gradiška je smještena u jugozapadnom dijelu istočne Hrvatske,drugi je grad po veličini u Brodsko-posavskoj županiji, nalazi se uz vrlo važne prometnice: autocesta Zagreb – Slavonski Brod, željeznička pruga Zagreb – Vinkovci, u dodiru je i sa starom krajiškom cestom (“Starom cestom”), a kroz grad prolazi i državna cesta prema Požegi i Našicama. Novogradiški kraj resi umjerena kontinentalna klima, koja je značajno modificirana utjecajima gorskog masiva Psunja, pa donekle i Babje gore. Hod temperatura, padalina, kao i drugih elemenata vremena (insolacija, magle, mrazevi, ruža vjetrova) ukazuje na kontinentalnost, koja je karakteristična za prijelazno panonsko područje – od središnje Panonske nizine prema južnom peripanonskom području. To znači da su zime u pravilu razmjerno oštre, a ljeta vruća. Nova Gradiška, po popisu stanovništva iz 2001.g., ima 15.833 stanovnika, od toga 7.495 muškaraca i 8.338 žena. Od ukupnog broja njih gotovo 4.000 je mlađe od 19 godina, prosječna starost Novogradiščana je 38,5 godina. Nacionalne manjine sudjeluju s 6,85% u ukupnom broju stanovnika. Nova Gradiška se naziva i `Najmlađi hrvatski grad´. Grad Nova Gradiška utemeljen je 1748. godine kao Friedrichsdorf ili Újgradiska. Nastao je i izrastao u okrilju Vojne krajine. Već 1754. godine počinje gradnja prve zidane zgrade – crkve sv. Terezije, koja po svojim graditeljskim karakteristikama pripada značajnijim spomenicima sakralnog graditeljstva kasnog baroka u Slavoniji. Staru urbanu jezgru čine: crkva sv. Terezije, stari sud i zatvor iz 18. stoljeća, te župna crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije s početka 19. stoljeća. U vrijeme velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku, Nova Gradiška se našla na crti bojišnice. 6. rujna 1991. hrvatske su obrambene snage odbile neprijateljski napad na ovaj grad. Uspjesi hrvatskih snaga u obrani izazivaju rekaciju JNA. Iz vojarne u Banjoj Luci u Bosansku Gradišku dolazi 56 tenkova, te kolone vojnih vozila s rezervistima. U većem broju dolaze četnici iz Srbije, pripadnici “Belih Orlova”, dok je srpska propaganda poticala dragovoljce na dolazak. Sigurnost ovog gradića u smislu ostanka pod nadzorom hrvatske vlasti nije bila sigurna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Pored topničkih napada, 6. veljače 1992. velikosrbi su poduzeli i pješački napad kojeg su hrvatske postrojbe odbile. U Novoj Gradiški je prisutna drvna, tekstilna, prehrambena i metalna industrija kao i privatno poduzetništvo. Kako je trenutno stanje nedostatno, i kako bi se povećao opseg gospodarstva, pokrenuta je inicijativa za industrijski park. Turizam se u Novoj Gradiški počeo vrlo rano razvijati. 1892. godine osnovano je Društvo za poljepšanje mjesta koje od 1930. godine nosi naziv Turističko društvo. Njegovu tradiciju danas nastavlja Turistička zajednica grada koja je organizator ili suorganizator niza manifestacija te time nastavlja razvoj turizma na novogradiškom području. Neke od značajnijih su: pokladne svečanosti, izložba cvijeća, međužupanijska smotra folklora, smotra tradicijskih puhačkih instrumenata, “Novogradiško glazbeno ljeto”, susreti oldtimera međudržavne i državne razine, fišijada, izložba gljiva, organizirani doček Nove Godine na glavnom gradskom trgu. Od športskih manifestacija ističu se na državnoj razini motoristički susreti “Strmac”. Grad svojim gostima nudi i različite športske sadržaje, a ljeti osvježenje na gradskim bazenima. Zahvaljujući svom smještaju i prirodnim ljepotama, novogradiški kraj ima sve uvjete za razvoj turizma. Prometnice čine grad vrlo pristupačnim, a privlačna okolica od šumovitih padina Psunja do mirne posavske ravnice daje mogućnost za razvitak različitih oblika turizma.

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.