U utorak 4. kolovoza, 2015. g. udruga Prvi hrvatski redarstvenik obilježava u Kninu 25. obljetnicu svog utemeljenja kao prva dragovoljačka, legalna, oružana postrojba na koju se mogla osloniti novoizabrana hrvatska vlast. PROTOKOL OBILJEŽAVANJA

• 08,00 – 09,00 sati dolazak sudionika i gostiju u restoran Srednje strukovne škole Kralja Zvonimira u Kninu
• 09,30 sati Polaganje vijenaca kod spomenika pobjede Oluja 95“
• 10,30 sati Molitva za poginule hrvatske branitelje u crkvi Svetog Ante u Kninu
• 12,00 sati Svečana akademija i kulturno umjetnički program u Domu HV-e Kralj Zvonimir u Kninu
• 14,00 sati Svečani ručak u Drnišu u restoranu „ Kod Tome „

Novija povijest ne poznaje da je igdje u svijetu policija odigrala tako značajnu ulogu u stvaranju i obrani svoje države kao što je to učinila hrvatska policija. Prije dvadeset pet godina 5. kolovoza, 1990. na prostorima Policijske akademije u Zagrebu postrojene su dvije bojne s ukupno 1760 pripadnika postrojbe Prvi hrvatski redarstvenik. Puni domoljublja i samopouzdanja, ti dragovoljci, prvi hrvatski redarstvenici tada su bili spremni na žrtvu i bespogovorno služenje svom narodu. Time su prvi hrvatski redarstvenici postavili temelj i bili začetak za stvaranje današnjih Hrvatskih oružanih snaga i hrvatske policije. Bez tih 1760 momaka , svojevrsnih „ hrvatskih spartanaca „ i njihove spremnosti da se u presudnom povijesnom trenutku suprotstave pobunjenim Srbima i tzv. JNA, danas ne bi bilo slobodne Hrvatske. 17. kolovoza, 1990., tri helikoptera MUP-a RH s pripadnicima prvih hrvatskih redarstvenika presreli su borbeni zrakoplovi tzv. JNA iznad prostora Like i zapovjedili im, pod prijetnjom rušenja da se vrate u Zagreb i tako ih spriječili u njihovu naumu da odu u Knin i u samom začetku uguše srpsku pobunu, dok su ostale satnije prvih hrvatskih redarstvenika osiguravale važnije državne institucije i dužnosnike nove vlasti u Zagrebu. Postrojbe iz sastava Prvog hrvatskog redarstvenika već tijekom rujna 1990. suzbile su pobunu dijela srpskog stanovništva na Banovini ( Petrinja, Glina, Kostajnica, Dvor na Uni) gdje je ranjen prvi hrvatski redarstvenik Božičević. Pripadnici postrojbe Prvi hrvatski redarstvenik ujedno su bili jezgro formiranja Antiterorističke jedinice Lučko, Jedinice za posebne namjene Rakitje, koja je kasnije prerasla u 1. Gardijsku brigadu ZNG-a, vojne policije na Tuškancu, te mnogih specijalnih postrojba MUP-a i prvih brigada ZNG-a a upućeni su i u policijske postaje diljem Hrvatske .Okupljanje prvih hrvatskih redarstvenika u prvu dragovoljačku, legalnu, oružanu postrojbu pokazalo je tada svima kako Hrvati žele živjeti u svojoj samostalnoj državi, kako žele živjeti svoji na svome, kako žele biti dio demokratskog i civiliziranog svijeta. Nošeni svetim idealima domoljublja, puni entuzijazma krenuli su ponosno prvi hrvatski redarstvenici u izvršavanje vojno-redarstvenih zadaća kako bi se suprotstavili započetoj srbočetničkoj agresiji. Kao istinski hrvatski branitelji Prvi hrvatski redarstvenici dali su neizmjeran doprinos velikoj hrvatskoj pobjedi u hrvatskom domovinskom ratu, u kome je na oltar Domovine svoj život osim prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića položila još 102 prva hrvatska redarstvenika, i kao takvi, velikim su slovima upisani u hrvatsku povijest. Prvi hrvatski redarstvenici, prvi hrvatski branitelji, omogućili su sadašnjost i budućnost hrvatskom narodu.