Državna služba za nacionalnu politiku Ukrajine objavila je izvještaj o stradavanju vjerskih objekta koje su djelomično oštećene ili potpuno razrušene tijekom dosadašnje ruske agresije. Uprava nadležna za crkvene poslove izbrojala je 59 granatiranih crkava, sinagoga i džamija, a oružani sukob u kojem su osim vojnih ciljeva česte mete i sakralni objekti, poprilično podsjeća na Domovinski rat gdje neprijateljima doslovno “ništa nije bilo sveto”.
U Hrvatskoj razrušeno 1450 sakralnih objekata
Srbi su u agresiji na Hrvatsku također sustavno uništavali hrvatsku sakralnu baštinu. U agresiji su razrušili 1450 crkava i samostana te ostalih sakralnih objekata, od kojih su njih 800 potpuno srušili i oštetili (crkva sv. Franje Ksaverskog u Gornjem Viduševcu, crkva sv. Jakova u Vrpolju kraj Knina, župna crkva u Smilčiću i brojne druge).
Banovina je, što se rušenja sakralnih objekata tiče, bila pod posebnim udarom. U tom području, crkve su srušene u vrlo kratkom vremenu, od kraja mjeseca lipnja pa do listopada 1991. godine: Glina 26. lipnja, Viduševac 16. srpnja, Maja 19. srpnja, Čuntić 26. srpnja, Gvozdansko 3. kolovoza, Divuša 3. kolovoza, Hrastovica 25. kolovoza, Mala Solina početkom rujna, Hrvatska Dubica 11. rujna, Hrvatska Kostajnica sredinom rujna, Topusko 24. rujna, Gora početkom listopada, Bučica 4. listopada, Lasinja 17. listopada, Petrinja rujan 1991 i 18. ožujka 1992.
Ove župne crkve većinom su bile sagrađene početkom 18. stoljeća, sve su imale baroknu opremu: oltare, slike, propovjedaonice, klupe, imale su orgulje i odražavale su stoljetnu vjeru hrvatskog naroda i njegovu kulturu.
Branitelj s Banovine: “Krali su nadgrobne ploče s ugraviranim imenima”
Kako je to izgledalo u očima hrvatskog branitelja, najbolje opisuje veteran Domovinskog rata iz Petrinje, Ivo Vranić.
“Bilo je grozno. Tijekom borbi naletjeli smo na masu crkava koje su bile sravnjene sa zemljom. Crkva sv. Lovre u Petrinji bila je razorena do kraja, a četnici su tim kamenom nasipavali puteve. Nikada neću zaboraviti ni crkvu sv. Ante Padovanskog u Hrvatskoj Kostajnici. Bila je uništena do temelja…”, prisjeća se Vranić.
“Prijezir do te mjere da su uništavali i groblja. Vrlo često su krali nadgrobne ploče sa već uklesanim imenima”, opisuje Ivo Vranić koji pamti i razorene sakralne objekte oko Kozibroda.
Osim što su tijekom Domovinskog rata crkve bile čestom metom, nisu bili pošteđeni ni crkveni službenici. U tom periodu ubijena su tri svećenika i redovnika, a ranjena tri svećenika. Protjerano je 226 svećenika, redovnika i redovnica a u zatočeništvu se nalazilo 17 svećenika, redovnika i redovnica.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.