Zatopljavanjem će se povećati migrantski val, a rješenja nema ni u Europi niti na granicama Schengena. Situacija će biti još lošija, rekao je Željko Cvrtila Sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila za direktno.hr komentirao je stanje na granicama Grčke i Makedonije, razvoj migrantske krize i najavljeno dizanje vojske zbog prevelikog vala izbjeglica. Gomilanje izbjeglica na grčko-makedonskoj granici počelo je prošloga tjedna kada je Makedonija uvela strožu kontrolu dokumenata iračkih i sirijskih državljana, kao što su to učinile i druge zemlje s "balkanske rute". "Očito da je dogovor između Bruxellesa i država članica, Austrija, Njemačka i druge, koje vrše pritisak na Europu da ne mogu više primiti migrante rezultiralo pojačanim kontrolama na granici Grčke i Makedonije s ciljem da taj migrantski val uopće ne dođe do njih", rekao je Cvrtila. Koliko je to dobro, a koliko loše te koliko će oni to izdržati Cvrtila objašnjava ovako: "Dobro je što broj ljudi koje određene države ne mogu primiti neće tamo ni dolaziti pa neće ni postojati problemi koji su postojali do tada. Te države su imale niz problema koji su se umnožavali shodno priljevu migranata, ekonomskih, sigurnosnih, integracijskih, kulturoloških i ostalih. Problemi s kojima su se te države suočavale su Hrvatskoj nepoznate jer smo mi samo tranzitna zemlja i osjetili smo samo humanitarni problem", kazao je Cvrtila te dodao: "Broj migranata koji ostaju u Hrvatskoj je minimalan i zato nemamo tih ostalih problema. Loše je to što će migranti tražiti alternativne pravce čime će se ponovno aktivirati krijumčarske mreže, putovanja kroz Sredozemlje i ponovno ćemo imati veliki broj mrtvih", rekao je Cvrtila. "Pitanje je koliko će migranti izdržati u državama poput Makedonije i Grčke. Trošit će se veliki resursi da ih se zadrži kod njih, treba im osigurati smještaj, hrana i higijena što je ogroman trošak koji pada na rubni dio Unije", objasnio je Cvrtila. Naglašava kako su kvote moguća rješenje ali uz jasno definirane pozicije s kojih će se migranti disperzirati u druge države. "Trebale bi se dogovoriti kvote koliko koja država može primiti i da se na tim pozicijama osiguraju adekvatne mjere za migrante. Jesu li to pozicija ulaska u Grčku ili izlaska iz nje, je li to pozicija na granici Hrvatske, Mađarske, Italije ili je to samog ulaska u Schengen? S tih se kontrolnih točaka odmah u određene zemlje šalje određeni broj ljudi koje te zemlje mogu primiti. Pitanje je tu i koji je veći trošak, onaj da se koncentrira na jednoj poziciji ili kada bi se odmah ljudi razdijelili", rekao je Cvrtila. Prema njegovom mišljenju, situacija s migrantskom krizom za Europu neće biti ništa bolja, a problem s utvrđivanjem ekonomskih migranata ništa jednostavniji. "Zatopljavanjem će se povećati migrantski val, a rješenja nema ni u Europi niti na granicama Schengena. Situacija će biti još lošija. Rješenja su u zemljama od kuda dolaze izbjeglice. Dok Europa, Amerika i Rusija ne riješe tamo probleme oni će i dalje dolaziti". "Točno odrediti tko je ekonomski migrant je vrlo teško jer je gotovo cijela Sirija i okolna područja u zoni sukoba pa de facto oni dolaze iz ratnog područja" kazao je Cvrtila. Nekoliko stotina izbjeglica iz Sirije i Iraka u ponedjeljak je probilo ogradu na pruzi kod grčko-makedonske granice Gevgelija. Policija je na njih bacila suzavac i dimne bombe, a oni su uzvratili kamenjem. Neke zemlje najavljuju dizanje vojske kako bi se spriječio ulazak migranata ali Cvrtila u tome ne vidi rješenje. "Ne znam što će vojska bez fizičkih prepreka napraviti. Pucati u ljude? To sigurno neće. Stavit će kordon? Koliko ljudi možete staviti na kordon od 100 kilometara? Ne možete sigurno, čak ni na pet ili deset kilometara. Druga opcija je da se ljudi fizički spriječi. Kako? Tući ih sigurno neće. Dakle, bez fizičkih prepreka nema smanjenja broja migranata, a u fizičkim preprekama je Hrvatska u jako lošoj poziciji. Mi imamo istočnu granicu preko 1300 kilometara, nije trenutno cijela ugrožena ali kad bi se ona zatvorila migranti bi našli alternativne pravce s juga" objasnio je Cvrtila. Umjesto vojske i nastavka zategnute situacije rješenje vidi u integraciji. "Ako Europa ne želi imati dubinske probleme kod prijema izbjeglica treba integrirati ljude. To je najveći ispit. Ako će biti kao do sada u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj na način da se stvaraju geta jer ih se smješta u dijelove grada gdje ne dolaze u kontakt s kulturom domicilne države tada to nije integracije već mijenjanje Europe. Ako se ljude integrira u društvo onda oni postaju dio demokratskog civiliziranog svijeta", kazao je sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila u razgovoru za direktno.hr .