NEKE ĆE ŠOKIRATI IZNOSI

Vlada premijera Andreja Plenkovića nedavno se pohvalila da je u okviru sedmog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijela osigurala oko 248 milijuna eura. U sklopu toga premijer je spomenuo i deveti krug jednokratnih potpora za 760 tisuća umirovljenika čija je mirovina do 840 eura.

Umirovljenici s mirovinom do 350 eura dobiti će 160 eura, a oni s mirovinom od 350 do 500 eura 120 eura potpore. Oni s mirovinom od 650 do 840 eura dobiti će pak 60 eura potpore.

“Šaljemo signal podrške i brige za najugroženije u društvu”, rekao je premijer. No, s druge strane stručnjaci i ekonomski analitičari upozoravaju da hrvatskim umirovljenicima predstoji još jedna teška i neizvjesna jesen unatoč tome što ih očekuje rast mirovina usklađivanjem a oko sedam posto. 

Analitičar nije oduševljen Plenkovićevim ‘signalima’

Gostujući na HTV-u mirovinski analitičar Željko Šemper objasnio je da su po svim parametrima hrvatski umirovljenici na dnu svih članica EU. ”Zahvalimo Bugarskoj što je ispod nas”, ironično je naveo analitičar tvrdeći da je ogorčenje kod umirovljenika posebno veliko osobito nakon enormnih visokih povećanja plaća u državnim i javnim službama u ožujku uoči izbora te nakon srpanjskog povećanja plaća dužnosnika koji su u postotku rasta od 84 posto prevršili svaku mjeru. Još je prošle godine u studenom na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe dogovorena nova formula usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 prema povoljnijem rastu cijena i plaća.

Tada je dogovoren i dodatak na mirovinu koji bi se računao tako da se pomnože godine staža s pet eura, što je prema Šemperu mizerija. ”Predstavlja se kao da će nova formula usklađivanja od 85:15 biti neko epohalno povećanje. Međutim, da se ona primijenila na posljednje usklađivanje koje je iznosilo 7,46 posto, rast bi bio 8,93 posto, što je zapravo jedno veliko ništa. Tražimo da se mirovine usklađuju samo prema jednom parametru većeg rasta, što bi bilo daleko povoljnije.

Plaće su rasle za 10,4 posto, a cijene samo 0,6 posto, što vidimo da je to neki preniski izračun po cijenama u dućanima. Po plaćama bi mirovine dakle rasle 10,4 posto, a ovako je sve veći jaz između mirovina i plaća. Taj udio je 40 posto, a premijer je još 2016. obećao 60 posto”, podsjetio je analitičar napominjući da i Zavod za mirovinsko osiguranje ‘lakira’ prosječnu mirovinu od 580 eura jer u prosjek ubraja braniteljske mirovine od 1.052 eura i umanjuje ga za mirovine prema međunarodnim ugovorima.

Lukav potez Vlade

Šemper je također upozorio da je Vlada lukavo donijela odluku o isplati jednokratnog dodatka nakon usklađivanja mirovina kada su umirovljenici prešli cenzuse po iznosima, ili u potpunosti ispali iz toga prava. ”Svi oni s iznad 660 eura mirovina će praktički do kraja ove godine taj dodatak vratiti državi natrag. Umirovljenik koji ima 800 eura, dobit će dodatak 60 eura, a kroz porez na mirovinu će mu država u preostala tri mjeseca ove godine uzeti 72 eura. Oni s 840 eura dat će kroz porez državi 84 eura. Manje će dobiti, nego primiti”, izračunao je analitičar.

S njegovom računicom možda bi se složio predsjednik Republike Zoran Milanović koji je u jeku kampanje odlučio progovoriti o položaju umirovljenika, ali se s time sasvim sigurno ne bi usuglasio bivši HDZ-ov ministar rada Marko Pavić koji je i ovih dana otkrio da je ponosan na svoju mirovinsku reformu s početka 2019. godine. Tada su naime proširene mogućnosti rada u mirovini pa je umirovljenika koji rade na pola radnog vremena više nego prije. Aktualni HDZ-ov zastupnik tvrdi da mu se starije gospođe na blagajnama u supermarketima zahvaljuju što im je omogućio da si radom dopune budžet.

Pitanje je međutim što bi Paviću rekli korisnici domova za starije i nemoćne u Splitu i na Hvaru koje je Splitsko-dalmatinska županija nedavno iznenadila drastičnim poskupljenjem ionako skupog smještaja za kojega će po osobi morati izdvajati između 150 i 200 eura više. Kako podmiriti te veće troškove, pitanje je na koje ovi umirovljenici nemaju odgovor. No, problema s time ne bi trebali imati oni koji primaju povlaštene mirovine.

Povlaštene mirovine

Skupina je to u koju spada i bivši predsjednik Stjepan Mesić čija mirovina premašuje tri tisuće eura. U skupinu onih koji primaju povlaštene mirovine do smrti je ulazila i bivša prva dama Ankica Tuđman pa se tako svojevremeno pisalo da njena mirovina iznosi preko 25.000 kuna. U Hrvatskoj je inače preko 60 tisuća mirovina iznad tisuću eura, što je ujedno i najviša kategorija koju prikazuje HZMO. No, unatoč tome ima i puno većih prosječnih mirovina jer među tih 60 tisuća ulazi i njih preko 26.400 čija prosječna mirovina iznosi 1.325 eura.

U skupinu imućnih umirovljenika spadaju umirovljeni saborski zastupnici i ministri njih 678 sa 1.942 eura mirovine kao najviše prikazane prosječne u statistici, s tim da treba znati kako postoje pojedinačne mirovine koje su osjetno veće od navedenog prosjeka. U ovu skupinu spadaju inače i suci Ustavnog suda te glavni državni revizor.

Kolika je najveća pojedinačna mirovina HZMO nikada nije otkrio. U mirovini je i 120 članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a prosječne mirovine akademika iznose oko 1.682 eura. Mirovine iznad tisuću eura prima i 32.608 hrvatskih branitelja čija prosječna mirovina iznosi 1.453 eura. No, tu se uglavnom radi o invalidskim mirovinama.