SAM PROTIV SVIH Ovako izgleda početak kraja!

Malo je dobrih vijesti ovih dana za američkog predsjednika Donalda Trumpa. I to svega mjesec i pol dana do izbora na polovici mandata ili tzv. međuizbora (midterm election).

Dobra vijest za njega je prošlotjedna najava potpisivanja sporazuma Danske, Grenlanda i Sjedinjenih Država o sigurnosti Grenlanda za koji Kopenhagen tvrdi da će sigurnost na Arktiku staviti pod nadzor NATO-a, umjesto da ona bude prepuštena isključivo Danskoj i SAD-u, dok je Trump u objavi na svojoj mreži Truth Social napisao da je sporazum SAD-u dao trajnu kontrolu nad sigurnošću, ali "i svim drugim potrebama na Grenlandu" - koje god to potrebe bile.

I tu završavaju dobre vijesti - dok snažno zagovara izgradnju golemih podatkovnih centara i agresivan razvoj umjetne inteligencije, navodeći kao argument opasnost od kineskog napredovanja, šefovi AI industrije i javnost upozoravaju na sve veće, čak i egzistencijalne opasnosti za čovječanstvo. Rat u Iranu ne ide po planu od samog početka, a prema ključnim pokazateljima, kako je nedavno zaključio Foreign Policy, a o čemu je pisao i Jutarnji list, SAD gubi taj rat koji je Trump u partnerstvu s Benjaminom Netanyahuom pokrenuo.Ništa bolja situacija nije ni po pitanju njegova angažmana u vezi rata u Ukrajini, gdje ponovno izvršava pritisak na Kijev, okrivivši Ukrajinu, odnosno njezine napade na ruske rafinerije za visoke cijene i nestašice dizela na svjetskom tržištu i da s time mora prestati. Svoju ulogu u tome vezano uz rat protiv Irana i zatvaranje Hormuškog tjesnaca te drugih poremećaja energetske infrastrukture na Bliskom istoku, dakako, nije spomenuo, a Volodimir Zelenski mu je odgovorio da nije Kijev taj koji treba s nečime prestati, nego Vladimir Putin.Iako tu lošim vijestima ni blizu nije kraj, onda je kao nikad dosad zaratio s medijima. Proveo je zabranu pristupa Bijeloj kući za CNN, MS NOW (ranije MSNBC) i Politico, optuživši te medije za "lažne vijesti", da ne posvećuju dovoljno pažnje njegovim postignućima te ustvrdivši da predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

CNN, MS NOW i Politico u ponedjeljak su odgovorili najavom tužbe protiv njegove administracije kako bi se zaštitila njihova prava po Prvom amandmanu američkog Ustava, a istovremeno je pet najvećih američkih televizijskih mreža odlučilo obustaviti zajedničko praćenje njegovih aktivnosti, nakon što je Bijela kuća odbila dopustiti CNN-u da preuzme svoje "dežurstvo" u zajedničkoj televizijskoj ekipi koja prati predsjednika.ABC, CBS, CNN, Fox News i NBC godinama čine sastavni dio TV poola iz Bijele kuće i izmjenjuju se u zajedničkom praćenju predsjedničkih događaja. Tako dijele troškove, a svoje snimke ustupaju na korištenje drugim medijima. U ponedjeljak je na redu bio CNN, koji je trebao pratiti Trumpov odlazak na Opću skupštinu Ujedinjenih naroda. No, Bijela kuća nije mu dopustila da obavi tu zadaću. Ostale televizije nakon toga odlučile su da ga neće zamijeniti. "Javnost ima ključan interes dobivati točne i neovisne informacije o svojoj vlasti. Nijedna administracija ne bi trebala ograničavati rad neke medijske organizacije zato što se protivi njezinu izvještavanju", poručili su.

Udar na medije nakon tjedna neuspjeha

Mnogi su predsjednici imali napete odnose s određenim medijima, no nitko nije otišao toliko daleko kao Trump da im jednostrano onemogući pristup. Naknadno se, pak, požalio da će vjerojatno izgubiti sudski spor koji su pokrenule medijske kuće, okrivljujući za to suca koji vodi slučaj, a kojeg je osobno imenovao i koji je ranije naložio Bijeloj kući da vrati oduzete akreditacije izvjestitelju CNN-a Jimu Acosti, s kojim je Trump "ratovao" u prvom mandatu.

"Dobili su suca koji im itekako odgovara - čovjeka koji je presudio u korist Jima Acoste, za kojeg se čini da je sada nestao s lica zemlje", napisao je Trump na platformi Truth Social, osvrćući se na tužbu koju je CNN podnio 2018. godine. "Sudac se zove Tim Kelly i njega je, nažalost, imenovao ‘TRUMP‘. Drugim riječima, gotovo je sigurno da ćemo se – kao i obično – žaliti jer predstavnicima i medijima koji šire ‘lažne vijesti‘ i pišu isključivo negativno te ugrožavaju našu nacionalnu sigurnost objavljivanjem lažnih i klevetničkih priča temeljenih na nepoznatim ‘izvorima‘, ne bi smio biti dopušten pristup najvažnijem uredu na svijetu", napisao je Trump, kako je prenio Guardian.Trump, kako objašnjavaju autori Jim VandeHei i Mike Allen u svojoj analizi u Axiosu, često poseže za svojim najgorim impulsima upravo onda kada se osjeća najnemoćnije, što pomaže objasniti Trumpovu odluku da zabrani pristup Bijeloj kući medijima čiji je "grijeh" bio izvještavanje o onome što mu se ne sviđa. Trump se, kako se ističe, obrušio na te medije nakon čitavog tjedna neuspjeha - Fed je protiv njegove volje podigao kamatne stope, Vrhovni sud odbacio je njegov plan ograničavanja glasovanja putem pošte, savezni sudac blokirao ga je u pokušaju da svoje ime stavi na Kennedyjev centar, republikanska zastupnica s Floride María Elvira Salazar objavila je predizborni oglas u kojem kaže da je ICE otišao predaleko i da se latinoamerički birači ‘osjećaju izdano‘, dok je galon benzina poskupio 1,24 dolara u odnosu na godinu ranije, a cijena dizela dosegnula je rekordnu razinu.

Axios u svojim posljednjim analizama ocjenjuje da Trump, kako se približavaju izbori na polovici mandata, sve više prkosi američkim biračima, uvjeren u svoju moć i snagu zaleđa lojalista.Kada je nedavno odbacio zahtjeve čelnika industrije umjetne inteligencije koji su tražili državnu regulaciju u razvoju AI-a, bio je to samo najnoviji primjer njegova izravnog suprotstavljanja stavovima birača. Upozorenja je nazvao "obmanom" i ustvrdio da se "provodi bolesna urota protiv umjetne inteligencije i podatkovnih centara". Još ranije se obrušio na same građane. "Jedini razlog zašto zajednice diljem SAD-a ne bi željele podatkovne centre jest taj da žele ostati zaostale i siromašne", napisao je krajem prošlog mjeseca na platformi Truth Social.

Početak kraja

Također je poznata njegova fiksacija na carine. Po pitanju američkog gospodarstva u potpunosti se oslonio na taj mehanizam, inzistirajući na tome da one ne uzrokuju inflaciju, iako se mnogi ekonomisti s tim ne slažu. Samo trećina punoljetnih Amerikanaca odobrava njegov pristup carinama.No, potez koji je imao najozbiljnije posljedice po pitanju javnog mnijenja bio je ulazak u rat s Iranom. Taj manevar bio je nepopularan na samom početku, a danas je još nepopularniji - trenutačne brojke pokazuju da se 56 posto ispitanika protivi sukobu, a 36 posto ga podržava.

U anketama Trump nikad nije stajao lošije. Postotak Amerikanaca koji podržavaju njegov rad pao je na 32 posto, odnosno najnižu razinu u njegovoj političkoj karijeri, pokazalo je novo istraživanje Reuters/Ipsosa. Samo 17 posto ispitanika u novoj anketi odobrilo je njegovo upravljanje troškovima života - ključnim pitanjem za koje Amerikanci kažu da će odrediti kako će glasati na izborima na sredini mandata 3. studenoga.

VandeHei i Allen u svojoj analizi navode da se Trump očito osjeća i ponaša kao da je nepobjediv - postupa prema vlastitim hirovima, kako god mu odgovara, ne mareći ni za presedane ni za ograničenja. No, kako navode, Trumpova ranjivost sve više izlazi na vidjelo - sudovi ga sve više ograničavaju, republikanski kandidati sve ga otvorenije kritiziraju, a javnost mu sve više okreće leđa.

Moć i potpora, kako podsjećaju, slabe svim američkim predsjednicima u završnoj fazi mandata, odnosno na odlasku ("lame duck" predsjednika), no za Trumpa je to nešto novo i samo će postajati sve izraženije i bolnije, pod pretpostavkom da demokrati osvoje kontrolu nad Kongresom na međuizborima. Ovako, zaključuju autori, izgleda početak kraja, a to je upravo ono što najviše plaši Trumpove savjetnike i bliske suradnike.

Ključ za razumijevanje Trumpova načina razmišljanja, ističu autori, jest shvatiti da on neprestano razmišlja o tome kako ostvariti i demonstrirati moć te da vjeruje kako je moć igra nultog zbroja - postoji pobjednik i postoji gubitnik. A upravo je ostvarivanje moći objašnjenje za zabranu pristupa medijima, nepopularne carine, bombardiranje Irana, rušenje istočnog krila Bijele kuće, opsjednutost novom plesnom dvoranom i pozlaćivanjem Washingtona.Trump će, kako procjenjuju VandeHei i Allen, nastaviti reagirati impulzivno kako bi ostvario kontrolu koju još ima prostora ostvariti jer je izgubio političku raspravu - ako ne i vojnu - budući da njegov rat protiv Irana neprestano razotkriva netočnost njegovih tvrdnji, podiže cijene goriva i zajedno s njegovim nepopularnim carinama građanima donosi inflaciju. Odluka Feda da podigne kamatne stope može se tumačiti kao znak manjka povjerenja u predsjednikov gospodarski program. Ta bi odluka mogla dodatno podići kamatne stope na hipoteke, koje su već na najvišoj razini u posljednjih 19 mjeseci.

‘Bedwettersi‘ nisu poželjni

Trumpovi savjetnici i bliski suradnici opisuju ga kao osobu koja je uglavnom dobro raspoložena, no neki od njih privatno priznaju da ponekad prebrzo postane razdražljiv te da se na njemu počinje primjećivati njegova dob od 80 godina.

Ipak, visoki dužnosnici administracije očvrsnuli uz iskusne veterane navikle na divlju vožnju Trumpovim "ludim vlakom", službeno se ponašaju kao da je sve to samo još jedan uobičajen dan u uredu. Prema njihovu mišljenju, Trump bi trebao zabraniti pristup Bijeloj kući još većem broju medijskih organizacija koje ga iritiraju, povećanje kamatnih stopa Feda nije njegova krivnja nego je za to nekako opet kriv Joe Biden, predsjednik treba koristiti svoju moć kako god smatra prikladnim, a njegova opsjednutost plesnom dvoranom zapravo je simpatična.

"Paničari nisu dopušteni", rekao je jedan dužnosnik ranije za Axios, koristeći trumpovski ekvivalent izrazu "bedwetters” ("oni koji mokre u krevet"), kojim republikanci opisuju pretjerano zabrinute članove vlastitih redova. Istovremeno, demokrati u Zastupničkom domu Kongresu gotovo da već mogu okusiti većinu i pokazuju naznake toga koliko će opsežno istraživati Trumpovu administraciju i njegovu obitelj.

Kao što je to uobičajeno, dio osoblja napušta administraciju dok se Trump približava svojim posljednjim međuizborima. Nije jasno koji će ih ljudi naslijediti niti koliko će biti iskusni - sigurno je jedino da će Trump debelo nagraditi i pomilovati one koji ostanu i koje smatra odanima.

Kao prvi predsjednik koji je dva puta bio opozivan u Zastupničkom domu, Trump je još prošle godine počeo razrađivati scenarije za borbu protiv mogućeg opoziva 2027.–2028., a sve dok republikanci zadržavaju kontrolu nad Senatom - ili dok ne postoji prijetnja da bi nakon opoziva mogao biti smijenjen dvotrećinskim glasovanjem Senata - Trump poručuje da je spreman za bitku.

Trump stoga i dalje uživa veliku lojalnost - ili barem slijepu šutnju - većine izabranih republikanaca, koji ga se boje. No, sa svakim novim danom demokrati, sudovi, kritičari, pa čak i neki republikanci u Kongresu, osjećaju da imaju sve više mogućnosti ograničiti Trumpovu moć i počinju razmišljati o tome što dolazi nakon njega, zaključuju Jim VandeHei i Mike Allen.