Temeljna odredba o izgledu hrvatske zastave sadržana je u članku 11. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske:
U Ustavu nadalje stoji da se opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i zaštita tih i drugih državnih znamenja uređuje zakonom.
Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastava i lenti predsjednika Republike Hrvatske prihvaćena je zastava Republike Hrvatske. Zakon je donio Sabor Republike Hrvatske na zajedničkoj sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća 21. prosinca 1990. godine, a istoga dana proglašen je ukazom predsjednika Republike i objavljen u Narodnim novinama , čime je odmah stupio na snagu . Zakon u članku 10. propisuje izgled zastave:
Sastavni dio Zakona je i likovni prikaz grba i zastave Republike Hrvatske te zastave i lente predsjednika Republike Hrvatske. Likovni prikaz grba i zastave izradio je akademik Miroslav Šutej, a isti su pohranjeni u Hrvatskom saboru. U Saboru se temeljem Zakona čuva samo izvornik grba Republike Hrvatske.
Predsjedništvo Hrvatskoga sabora je u rujnu 2011. godine donijelo odluku o izradi i objavi grafičkih standarda za grb i zastavu RH te zastavu predsjednika RH. Takva je odluka donesena radi potrebe da se objavi jedinstveni model za svako od ovih državnih obilježja kako bi se izbjegla dosadašnja situacija da su u javnoj uporabi njihove brojne inačice sačinjene raznim tehnikama. Autor svih državnih obilježja je akademik Miroslav Šutej, a digitalno ih je oblikovao dizajner Božo Kokan.
Povijesnice
Kroz povijest hrvatske zemlje u bojama svojih zastava i grbova najčešće su se sadržavale crvenu, bijelu i plavu boju. Revolucionarne 1848. godine iščekivao se rat s Ugarskom te se prepoznala potreba stvaranja jedinstvene nacionalne zastave. Prva je odluka o izgledu hrvatske nacionalne trobojnice objavljena u Gajevim Narodnim novinama. Kao zajednički simbol nacije odmah ju je upotrijebila Zagrebačka narodna garda .
Malo više od mjesec dana poslije, 5. lipnja 1848. godine prvi put je i službeno upotrijebljena. Barjak je postao službenim pri svečanom ustoličenju Josipa Jelačića za hrvatskoga bana. U veličanstvenoj povorci Jelačić je ušao u Zagreb. na čelu povorke vijorila se trobojnica sa združenim grbovima Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te Velike Ilirije s jedne te s Jelačićevim obiteljskim grbom s druge strane.
Nakon uvođenja Bachova apsolutizma zabranjuju se nacionalne zastave u cijeloj Monarhiji, pa su tako 10. rujna 1852. zabranjene hrvatske trobojnice u bilo kojem obliku, a rabiti su se mogle samo zemaljske boje pojedinih krunskih zemalja (dvobojnice). Trobojnica je ponovno u uporabi od 1866. godine.
Uspostavom Države SHS 1918. hrvatska trobojnica postaje kratkotrajna državna zastava. Iako se s osnivanjem Kraljevine SHS zastava i dalje rabi, zbog sve većeg pritiska režima i uvođenjem diktature biva zabranjena. Osnivanjem Banovine Hrvatske 1939. hrvatska se trobojnica ponovno i službeno koristi kao zastava teritorijalne jedinice unutar Kraljevine Jugoslavije.
S osnivanjem NDH, državna zastava dobiva povijesni grb u sredini i viticu s tamno modrim slovom U u gornjem kutu uz koplje.
U drugoj Jugoslaviji zastava hrvatske federalne jedinice bila je trobojnica s crvenom petokrakom zvijezdom u sredini.
Inačica nove zastave Republike Hrvatske, prvi je put službeno istaknuta 30. svibnja 1990. na trgu bana Jelačića i jedna je od inačica službeno isticanih 25. srpnja 1990. na trgu svetoga Marka u Zagrebu. Službeni simboli usvojeni 25. srpnja 1990. do kraja istoga mjeseca počeli su zamjenjivati dotadašnje simbole SRH gdje god da su se oni još uvijek nalazili. Na javne zgrade izvješene su nove zastave RH, a započelo je i mijenjanje pečata. Ustavni amandmani nisu bili jasni. Naime, višemjesečna uporaba zastava s grbovima s početnim bijelim poljem imala je u prvom trenutku za posljedicu javnog isticanja upravo takvih zastava na javnim zgradama i uredima. One su doduše odgovarale rješenju iz točke 2. amandmana LXVI. o povijesnom hrvatskom grbu u sredini zastave. Točka 1. istoga amandmana bila je sporna jer iako navodi kako se grb sastoji od 25 crvenih i bijelih polja, nije određeno, koje je početno polje. Tek je Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske od 21. prosinca 1990. crveno polje jasno određeno kao početno na grbu. Inačica s početnim bijelim poljem grba, danas je često korištena među Hrvatima izvan Hrvatske , ali i drugim dijelovima hrvatskoga društva.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.