13. rujna 1995. Jajce – akcijom Maestral Hrvati maestralno uništili „slavni” 2. Krajiški korpus (VIDEO)

13.09.2023. 15:24:00

Operacija Maestral bila je prva značajnija operacija združenih snaga Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veliki prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosansku Krupu i Ključ. Operacija Maestral zapravo se sastojala od dvije povezane ofenzive i trajala je od 8. rujna do 17. rujna 1995. godine.

Na današnji dan 1995. hrvatske snage doslovno su „pomele“ slavni i razvikani 2. Krajiški korpus, slomile srpsku obranu kao kulu od karata, te ušle u gradove Drvara i Jajca. Srpska vojska je doživjela katastrofalan poraz od hrvatskih snaga. Premda su se srpske snage upustile u ozbiljne borbe protiv snaga HV, HVO i ABiH, nisu uspjele spriječiti prodor tih snaga prema Banjoj Luci, kojoj su se hrvatske snage približile na svega 24 kilometra: daljnje napredovanje prema Banjoj Luci plod je političke odluke – uz presudno posredništvo diplomacije SAD-a, kako svjedoči američki diplomat Richald Holbrooke u svojoj memoarskoj knjizi.

Tijek Maestrala – srpske utvrde padaju kao kule od karataOperacija počinje u petak, 8. rujna iz pravca Glamoča i Kupresa – prve srpske linije su bile lako razbijene iu ruke 7. i 4. gardijske brigade pada strateški važan planinski vrh Veliki Vitorog, visok 1906 m/nm, odakle se kontrolira široko područje od Kupreškog polja i Glamoča sve do Šipova, Jajca i Mrkonjić Grada. Dana 12. rujna 1995. snage 4. gardijske brigade iz Splita zauzimaju gradić Šipovo, a 7. gardijska brigada iz Varaždina zauzima strateški iznimno važan prijevoj Mliništa na cesti između Glamoča i Mrkonjić Grada. Sljedeći dan, srijeda, 13. rujna 1995. bio je iznimno uspješan – 7. gardijska brigada zauzima Drvar, 4. gardijska brigada zauzima grad Jajce, većinski hrvatski grad – nad slapovima Plive zavijorila se hrvatska zastava! Jajce je imalo izuzetan simbolički i strateški značaj za Hrvate u BiH, poput Knina u Hrvatskoj. To je grad bosanskih kraljeva hrvatske plemićke krvi, a osnovao ga je Hrvat Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Istog dana pada i Donji Vakuf u ruke 7. korpusa Armije BiH. Na južnom ratištu, HV i HVO su osvojili nekoliko brda s kojima se mogao nadzirati grad Trebinje, najveće srpsko uporište u Hercegovini. Dana 15. rujna 1995. jedinice 5. korpusa Armije BiH zauzimaju Bosanski Petrovac, a idućeg dana, 16. rujna pada i gradić Ključ. Narednog dana Armija BiH osvaja i Bosansku Krupu. Nakon tjedan dana borbe, operacija završava. Zauzeto je i oslobođeno područje široko 100 i duboko 25 kilometara. najveće srpsko uporište u Hercegovini.

Dana 15. rujna 1995. jedinice 5. korpusa Armije BiH zauzimaju Bosanski Petrovac, a idućeg dana, 16. rujna pada i gradić Ključ. Narednog dana Armija BiH osvaja i Bosansku Krupu. Nakon tjedan dana borbe, operacija završava. Zauzeto je i oslobođeno područje široko 100 i duboko 25 kilometara. najveće srpsko uporište u Hercegovini. Dana 15. rujna 1995. jedinice 5. korpusa Armije BiH zauzimaju Bosanski Petrovac, a idućeg dana, 16. rujna pada i gradić Ključ. Narednog dana Armija BiH osvaja i Bosansku Krupu. Nakon tjedan dana borbe, operacija završava. Zauzeto je i oslobođeno područje široko 100 i duboko 25 kilometara.

Najveća greška – zaustavljanje Hrvata pred Banja Lukom i Trebinjem Najveći srpski grad u Bosni – Banja Luka – bila je pred padom, baš kao iu Hercegovini Trebinje. Pad ta dva grada koji su bili na dlanu Hrvatske vojske bio je samo pitanje dana, jer su hrvatske izviđačke postrojbe već dolazile u njihova predgrađa. Akcija Južni potez koji je bio nastavak Maestrala je – kako u intervjuu za “Europa Magazin” objašnjava u travnju 2011. Peter Galbright, ondašnji veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj – zaustavljena na intervenciju američke diplomacije. Zaustavljanje hrvatske vojske bio je potpuno pogrešan potez američke diplomacije što pokazuje današnju situaciju u toj državi.

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: PDN - arhiva/Foto: snimka zaslona/YouTube

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.