19. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – nastavak četničkih orgija u Vukovaru i okolici Škabrnje

19.11.2023. 09:42:00

Okupacijom Vukovara i Škabrnje nije bio kraj pokolja. Oni su nastavljeni danima nakon okupacije, u Vukovaru i okolici mjesecima nakon pada grada. Nakon Škabrnje, koljači su nastavili svoje krvave orgije u susjednom hrvatskom selu Nadin. 

Cilj svega je bio stvoriti Veliku Srbiju, a prije toga pobiti ili otjerati Hrvate.

Radi ostvarenja tih širina, geopolitičkih ciljeva, planeri agresije na Republiku Hrvatsku osmišljavali su i provodili ciljeve:

(1) ratnim razaranjima ugroziti biološku osnovu hrvatskoga naroda (genocid);

(2) uništiti spomenike kulture (kulturocid) radi poništenja hrvatskog kulturnog identiteta (memocid);

(3) terorom, brutalnošću, masakrima, spaljivanjima, rušenjima – natjerati hrvatsko i drugo nesrpsko stanovništvo u masovni egzodus (etničko čišćenje);

(4) uništiti gospodarske i ekološke pretpostavke života i rada u Hrvatskoj (urbicid i ekocid).

Korijeni suvremenih srpskih teritorijalnih posjeda prema Hrvatskoj nalazili su se u velikosrpskoj nacionalnoj ideologiji, čiji su rodonačelnici, između ostalih, bili  Vuk Stefanović Karadžić, Ilija Garašanin, Nikola Stojanović, Stevan Moljević, Vasa Čubrilović, Vojislav Šešelj, Slobodan Milošević i mnogi drugi.

Krvave orgije u Vukovaru, mučenja, silovanja, ubijanja, privatni i javni srpski logori nadilaze sve što je moderna Europa vidjela. Svojom brutalnošću srpska vojska, četnici i vlasti nadišli su sve strahote komunizma, fašizma i nacizma. Slobodno se može reći da je Vukovar možda najveće mjesto stradanja Europe u drugoj polovici 20. stoljeća: prvo bezobzirnim ratom protiv šačice gotovo golorukih hrvatskih junaka i branitelja, a onda i beskrajnim mučenjima i mučenjima preživjelih Hrvata Vukovara.

Dan nakon obilježavanja masakra u Škabrnji, 19. studenoga, svojih se žrtava prisjeća i  Nadin u blizini Škabrnje.  Na današnji dan prije 28 godina četnici i postrojbe JNA ubili su u Nadinu 16 nevinih civila, ostale su protjerali, a kuće zapalili. Živote su izgubila i petorica branitelja, a za tri osobe još uvijek se traga, piše  Braniteljski portal
Grgur Brkić  je 19. studenoga 1991. rano ujutro otišao na posao u Zadar. Kratko nakon toga lokalni četnici, koji su i dalje orgijali i ubijali po Škabrnji, upali su iu Nadin. Grgur je tada izgubio suprugu Stoju.

Sedmero njih su zajedno ubili u jednom podrumu u koji su se jadni sklonili. To je ovdje izagrada ih čovik dobio. Niko ne odgovara za to, a nitko ne traži krivca da bi odgovarao”, kazao je Grgur te dodao kako niti može oprostiti niti zaboraviti. 

Neutješna je Grgurova i Stojina kći  Slavka Ivkovića . Za majčinu je smrt i iživljavanje nad civilima doznala dan kasnije.

To što se dogodilo ispričala nam je jedna žena, koja je preživjela i koja je svjedok. Najprije me nazvao sestrin sin i reka mi da baka neće doći. Odmah mi je slušalica ispala. Nismo mogli niti sahraniti”, kaže Slavka kroz suze.

Neda Brzoja  izgubila je toga jutra majku i sestru. Objekti su ubijeni u  podrumu s još nekoliko mještana koji su se tamo sklonili. Marko Čirjak  također je izgubio članove obitelji.

Četnici su mi ubili majku. Ne može se to nikada zaboraviti. Ušli su ti naši susjedi u selo i napravili pokolj”, kaže Marko.

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: PDN - arhiva/Foto: snimka zaslona/YouTube

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.