26. svibnja 1992. – Deblokiran Dubrovnik nakon višemjesečnog okruženja Srba

26.05.2023. 09:01:00

26. svibnja 1992. Hrvatska vojska je u okviru akcije „Spaljena zemlja“ razbila blokadu hrvatskog grada Dubrovnika kojeg je u okruženju držala JNA sa paravojnim postrojbama, mahom iz istočne Hercegovine i Crne Gore.

Prije deblokade Dubrovnika Hrvatska je vojska, poglavito 1. i 4. brigada uz pratnju pomoćnih jedinica, odradila više nego uspješne akcije oslobađanja mjesta zapadno od Dubrovnika: Ćepikuća, Slanog, Zavale, Ravnog i drugih, te otvorila put prema gradu sa zapadne strane. Zbog toga je prije toga ratni zločinac, kamiondžija i gradonačelnik Trebinja „vojvoda“ Božidar Vučurević dao ultimatum HV-u za povlačenjem i prijetnjom odmazde prema Dubrovniku i njegovim stanovnicima, a to je i potkrijepio isključenjem struje i vode gradu.

Kako su tekli završni dani akcije deblokade Dubrovnika ?

Napredovanje Hrvatske vojske prema Dubrovniku iz smjera Pelješca i Slanog prisililo je JNA na napuštanje položaja s njegovih prilaza, što je 163. brigadi HV iz Dubrovnika pod zapovijedanjem generala bojnika Nojka Marinovića omogućilo izlazak iz Grada i prelazak u napadna djelovanja. U 18 sati 26. svibnja 1992. godine 1. pješačka bojna, zajedno s dijelom snaga PU Dubrovnik, kreće u protunapadna djelovanja na glavnom pravcu: Belveder – Bosanka – Žarkovica – Brgat, i pomoćnim pravcem od petlje iznad Grada prema Dubcu. Istodobno 2. pješačka bojna napreduje glavnim pravcem: Luka Gruž – Stara Mokošica – Loško brdo – Petrovo selo – Osojnik, i pomoćnim pravcem od Nuncijate i Strinčjere prema Komolcu. Zajedno s njima idu i specijalne snage MUP-a koje preko Komolca ulaze u Novu Mokošicu te zauzimaju Zaton i Orašac. Do 17 sati 27. svibnja naše snage ušle su u Osojnik i zauzele prostor do Grabovice, kao i Brgat, Postranje i Plat, dok su specijalne snage ušle u Orašac. Dugo najavljivano i „potpuno“ povlačenje neprijatelja, završilo je uspostavljanjem crte od Golubova kamena preko Ivanice do Malaštice i to na način da se ti položaji postupno predaju Hercegovačkom korpusu VRS, a Podgorički korpus JA nastavlja dalje držati crtu od Zvijezde preko Veljeg dola, iznad Plata. do Prahljivca. U gradu Dubrovniku je nakon višemjesečnog okruženja i blokade grada nastalo veliko slavlje. završilo je uspostavljanjem crte od Golubova kamena preko Ivanice do Malaštice i to na način da se ti položaji postupno predaju Hercegovačkom korpusu VRS, a Podgorički korpus JA i dalje nastavlja držati crtu od Zvijezde preko Veljeg dola, iznad Plata do Prahljivca. U gradu Dubrovniku je nakon višemjesečnog okruženja i blokade grada nastalo veliko slavlje. završilo je uspostavljanjem crte od Golubova kamena preko Ivanice do Malaštice i to na način da se ti položaji postupno predaju Hercegovačkom korpusu VRS, a Podgorički korpus JA i dalje nastavlja držati crtu od Zvijezde preko Veljeg dola, iznad Plata do Prahljivca. U gradu Dubrovniku je nakon višemjesečnog okruženja i blokade grada nastalo veliko slavlje.

Legende oslobođenja grada Dubrovnika – generali Damir Krstičević i Nojko Marinović

Među zapovjednicima koji su vodili akciju oslobađanja Dubrovnika bili su general bojnik Damir Krstičević, zapovjednik 4. brigade iz Splita i general bojnik Nojko Marinović, legendarni zapovjednik obrane grada Dubrovnika. Ova dva hrvatska heroja bila su kasnije među potpisnicima čuvenog pisma bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću u kojem traže zaštitu digniteta Domovinskog rata i njegovih zapovjednika. Bivši predsjednik Mesić je na taj legitiman zahtjev odgovorio promptnim smjenama i osudama, kao i blaćenjima generala-heroja u medijima, te je na taj način potpuno obezvrijedio njihov ogroman doprinos hrvatskoj slobodi i hrvatskom narodu. Nepravdu je djelomice ispravila sadašnja predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović koja je legendarnog ratnog zapovjednika 4. brigade Damira Krstičevića postavila za predsjednika Vijeća za domovinsku sigurnost.

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: PDN - arhiva/Foto: snimka zaslona/YouTube

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.