Hrvatski sabor raspravlja, a u petak će i glasovati o slanju hrvatskih Oružanih snaga, konkretno do pet časnika u njemački Wiesbaden, u NATO-ovu misiju sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU), za što je potrebna dvotrećinska većina, tj. 101 zastupnički glas. Burna rasprava razvila se nakon što su saborski zastupnici SDP-a u nekoliko navrata pitali identično pitanje. Prva je krenula Mirela Ahmetović. “Iskrivljava se Milanovićeva izjava da će hrvatskih pet vojnika biti u Ukrajini, možete li potvrditi da nijedan vojnik iz nijedne zemlje koja sudjeluje u misiji NSATU neće biti u Ukrajini?”.

“Hrvatski vojnik neće prijeći granicu niti jedne granice zemalja NATO-a”, rekao je Anušić, no Ahmetović nije bila zadovoljna. “Niste odgovorili, ali bit će pitanja dok ne odgovorite, hoće li ijedna zemlja članica NATO saveza biti na teritoriju Ukrajine. Od čega se skrivate? Od čega bježite?”. 

Nakon stanke, Anušić se opet vratio za govornicu pa otkrio veliku vijest koja bi mogla biti zanimljiva u kontekstu donošenja odluke o slanju časnika u NSATU misiju. Otkrio je da čeka svojih pet minuta slobodnog govora da izvijesti javnost oko klasificiranih podataka, jer je dobio podatak da je na zahtjev informacija deklasificirana prije par sati.

Anušić: NSATU može obuhvatiti nekoliko časnika drugih zemalja koji će putovati u Ukrajinu

Anušić je nakon što su završene sve replike u Saboru imao pet minuta izlaganja u kojem je predstavio deklasificirane podatke NATO-a o NSATU misiji.

Pravno mišljenje ističe da time NATO ne ulazi u rat, niti saveznica ne postaje zaraćena strana. Mi u Hrvatskoj imamo nacionalno ograničenje. Od 1994. NATO je fizički prisutan u Ukrajini. Što znači povremeni putovati? Radi se o pripadnicima NATO snaga koje nemaju nacionalno ograničenje, u Kijevu će se koordinirati logistička potpora, to je njihova zadaća”, otkrio je Anušić.