Na današnji dan, 29. travnja 2003. godine, preminuo je u 85. godini života jedan od najistaknutijih generala Hrvatske vojske te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Janko Bobetko. Sahranjen je uz najviše vojne počasti na groblju Viktorovac u Sisku.

Janko Bobetko nakon završetka gimnazije u Sisku, pohađa Veterinarski fakultet u Zagrebu, a 1938. postaje članom Komunističke partije Jugoslavije. Drugi svjetski rat započeo je kao šef saniteta 8. banijske brigade, dok ga je završio kao kao politički komesar Zagrebačke divizije Korpusa narodne obrane.

U poslijeratnom razdoblju obrazovao se te stekao čin general majora JNA. Tijekom hrvatskog proljeća 1971. priključuje se hrvatskim reformistima, zbog čega je 1972. godine prisilno umirovljen iz JNA. Njegova zalaganja za hrvatske nacionalne interese onemogućila su mu javna istupanja sve do kraja 80-ih.

Ogroman doprinos u Domovinskom ratu

U Domovinski rat se uključio na bojištu na Banovini, a 10. travnja 1992. dr. Franjo Tuđman dodjeljuje mu čin generala zbora Hrvatske vojske, nakon čega Bobetko odlazi zapovijedati na Južno bojište. Uslijed uspješno izvedenih akcija deblokade Dubrovnika i akcija u dubrovačkom zaleđu, 20. travnja 1992. postaje načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zamijenivši time generala Antona Tusa.

Zbog konfiguracije terena i moćnog fortifikacijskog sustava posebno je teško bilo osvojiti Vlašticu, najviši vrh iznad Dubrovnika. Zbog snažnog otpora hrvatska strana imala je mnogo ranjenih, a četvorica pripadnika splitske brigade su poginula. Zbog pritiska međunarodne zajednice državni je vrh sugerirao obustavu operacije, no hrvatske snage munjevito su očistile sva preostala okupirana područja čime su stvoreni uvjeti za povratak više od 20 tisuća prognanih Hrvata.

Najteža odluka i najveći rizik koje je preuzeo u životu

Janko Bobetko svoju je inicijativu poslije opisao kao jednu od najtežih odluka i najvećih rizika koje je preuzeo u životu. Čast postrojbama koje su tolike mjesece oslobađale hrvatski jug, tri dana poslije iskazao je državni vrh, s predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu, posjetom Dubrovniku i veličanstvenom vojnom smotrom u gruškoj luci.

Bobetko također vodi operacije Maslenica i Medački džep, no 15. srpnja 1995. godine dr. Tuđman razrješuje ga dužnosti načelnika Glavnog stožera OS RH, neposredno prije vojno-redarstvene operacije Oluja. Bobetko do 1999. obnaša dužnost HDZ-ova saborskog zastupnika, a 1996. objavljuje knjigu “Sve moje bitke”, u kojoj uz prikaz vojnih zemljovida opisuje sve ostvarene pobjede u Domovinskom ratu.

Srbi su znali za Oluju, ali ih je razoružao potez Bobetka

Ipak, čini se da Oluja za vojsku RSK nije bila iznenađenje, a o tome je svojedobno u intervjuu za Večernji list progovorio umirovljeni general Mladen Markač. “Vojne snage tzv. republike srpske krajine znale da se priprema vojno-redarstvena operacija ‘Oluja’, kao što su i predvidjeli pravce djelovanja hrvatskih snaga. Za to sam saznao tijekom razgovora sa srpskim generalom Milom Mrkšićem u Haagu. Oni su točno predvidjeli pravce djelovanja Hrvatske vojske”, rekao je Markač i otkrio što je zapravo srpskom neprijatelju bilo jedino iznenađenje: ‘Jedino što nisu predvidjeli bio je pravac s Velebita’.

Za zapovjednika vojske RSK Milu Mrkšića, uz dolazak postrojbi Ante Gotovine iz Bosne i Hercegovine s Dinare, jedno od najvećih iznenađenja bila uloga hrvatske specijalne policije, koju je predvodio upravo Markač i koja se, za srpske snage neočekivano, spustila s Velebita. Markač navodi kako je to bila ideja Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, na čelu s generalom Jankom Bobetkom.

“General Bobetko bio je dobar poznavatelj bitaka iz Drugoga svjetskog rata i dobar poznavatelj tog područja i upravo je on poslao specijalce na Velebit s dugoročnom namjenom, a mi smo se uspješno prilagodili oružjem i tehnikom da bismo djelovali na takvim jako teško prohodnim kraškim terenima. Mrkšić mi je u Haagu rekao da je to za njih bilo strateško iznenađenje jer nisu računali da se gotovo 3000 ljudi može dignuti na Velebit, već eventualno neka manja postrojba, pa su vjerovali da ćemo se kretati podvelebitskim dijelom. Njihove obavještajne službe pratile su naša zborna područja, ali mi specijalci djelovali smo mimo njih, pa je za taj plan znalo samo nekoliko naših generala”, prisjetio se Markač.

Preminuo je 29. travnja 2003. u svom domu

Godine 2000. s dvanaestoricom hrvatskih ratnih vojnih zapovjednika supotpisao je otvoreno pismo kojim se tražio prestanak kriminalizacije Domovinskog rata. Zbog ovog je pisma tadašnji predsjednik Mesić umirovio sedmoricu hrvatskih generala. Dvije godine nakon toga, Haaški je sud protiv njega podigao optužnicu kojom ga se po zapovjednoj i individualnoj odgovornosti tereti za ratne zločine počinjene u operaciji Medački džep, koju je general odbio primiti. Nakon povlačenja iz javnosti 2000. godine te uslijed lošeg zdravstvenog stanja, general Bobetko umro je 29. travnja 2003. godine u svojem domu, a pokopan je na Gradskom groblju u Sisku.