Dana 18. studenoga 2024. godine, cijela Hrvatska prisjeća se herojske obrane Vukovara, grada koji je postao simbol otpora velikosrpskoj agresiji i stradanja u Domovinskom ratu. Na ovaj dan, tisuće građana iz svih dijelova zemlje sudjeluju u Koloni sjećanja, odajući počast poginulim braniteljima i civilima koji su položili svoje živote u obrani Vukovara tijekom 87-dnevne opsade 1991. godine.

Opsada Vukovara – herojska borba protiv agresora

Vukovar, nekada gospodarski razvijen grad na Dunavu, postao je meta brutalne agresije Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija, koje su pod vodstvom Slobodana Miloševića provodile plan stvaranja "Velike Srbije". Opsada je započela krajem ljeta 1991. i trajala do 18. studenoga, kada su iscrpljeni branitelji, suočeni s neviđenim razaranjem i nedostatkom pomoći, bili prisiljeni na predaju.

Tijekom opsade, srpski agresori su koristili tešku artiljeriju, tenkove i zračne napade kako bi slomili otpor grada. Međutim, 1.800 hrabrih hrvatskih branitelja, pružilo je nadljudski otpor. Njihova borba spriječila je napredovanje neprijatelja dublje u Hrvatsku i omogućila međunarodnu mobilizaciju za priznanje Hrvatske.

Stradanja i patnja nakon okupacije

Grad je gotovo u potpunosti sravnjen sa zemljom, a njegovi stanovnici suočili su se s nezamislivim patnjama. Nakon okupacije, mnogi preživjeli završili su u koncentracijskim logorima poput Stajićeva, Begejaca i Sremske Mitrovice, gdje su bili izloženi mučenjima i nehumanim uvjetima.

Ukupno 2.717 ljudi izgubilo je život, uključujući hrvatske branitelje, pripadnike civilne zaštite, kao i one koji su zatočeni i ubijeni u srpskim koncentracijskim logorima. Među poginulima su i nestali, ali i brojni hrvatski branitelji koji su stigli iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva kako bi se borili za Vukovar.

Jedan od najtežih zločina dogodio se na Ovčari. 19. studenoga 1991. godine 260 ranjenika, hrvatskih branitelja i medicinskog osoblja odvedeno je iz vukovarske bolnice i u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine ubijeno. Taj je zločin postao simbol srpske brutalnosti i okrutnosti te je trajno obilježio povijest Vukovara i Hrvatske.

Današnji život u Vukovaru

Trideset i tri godine nakon pada Vukovara, grad je prošao dug i bolan proces obnove. Iako je danas vidljivo novo lice Vukovara – modernizirani centar, obnovljene škole i bolnice te razvoj turizma i gospodarstva – rana iz 1991. još uvijek nije zacijeljena. Mnogi stanovnici još uvijek traže svoje nestale, a procesi za ratne zločine i dalje traju, donoseći sporu pravdu preživjelima.

Kolona sjećanja, koja se tradicionalno kreće od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, prilika je za podsjećanje na žrtvu koju su podnijeli branitelji i civili. Uz prisustvo državnih dužnosnika, braniteljskih udruga, obitelji poginulih i preživjelih, svaki korak u koloni nosi poruku – "Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta".

Nikada zaboraviti

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara podsjeća nas na neizmjernu cijenu slobode i neovisnosti Hrvatske. Sjećajući se herojske obrane i patnje Vukovara, istovremeno slavimo hrabrost i odlučnost branitelja koji su ispisali jednu od najsvjetlijih, ali i najtragičnijih stranica hrvatske povijesti. Njihova žrtva obvezuje nas da gradimo društvo temeljeno na slobodi, pravdi i sjećanju na one koji su nam omogućili da živimo u miru. Agresija na Vukovar i na njegove žrtve nikada se ne smije zaboraviti, jer sjećanje na njihovu žrtvu temelj je naše budućnosti i trajna opomena na cijenu koju smo platili za slobodu.

AUTOR: Kristijan Fereža/PDN