‘Europa ostaje bez zaštite Amerike i NATO-a, a pogledajte koliko nuklearnog oružja ima u odnosu na Rusiju‘
Europljani moraju hitno djelovati kako bi se suočili s dvostrukom prijetnjom: napadom Rusije i napuštanjem Amerike
Ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, koja će to verzija biti? Onaj koji je nagovarao saveznike da troše više na obranu, pojačao je NATO trupe na istočnom krilu i počeo naoružavati Ukrajinu; ili onaj koji je prijetio izlaskom iz saveza i prigrlio Vladimira Putina? Sudeći prema njegovom posljednjem izljevu bijesa tijekom izborne kampanje, on će se vjerojatno pokazati razaračem zapadnog saveza, piše Economist.
Na skupu 10. veljače Trump, gotovo sigurni republikanski predsjednički kandidat, ispričao je kako ga je čelnik "velike zemlje" jednom upitao bi li Amerika branila saveznika koji je "delinkventan" u svojim plaćanjima, vjerojatno onoga koji nije ispunjavao NATO-ov cilj trošenja 2 posto BDP-a na obranu. "Ne, ne bih vas zaštitio", odgovorio je Trump. “Zapravo, ohrabrio bih ih da rade što god žele. Morate platiti. Morate platiti svoje račune.”
Donald Trump
Ove su riječi dosad najštetniji napad Trumpa na NATO i trebale bi uzbuniti cijeli obrambeni savez. Nije bitno je li se upuštao u hiperbole ili prepričavao stari razgovor. Poticanje Rusije da na bilo koji način napadne bilo koju državu NATO-a znači oslabiti sveto obećanje članka 5. Sjevernoatlantskog sporazuma: da je napad na jednog saveznika napad na sve; i da je napad i na najmanjeg saveznika zapravo napad na Ameriku. Usporedite Trumpovo omalovažavanje saveznika s upozorenjem predsjednika Joea Bidena Rusiji da će Amerika braniti "svaki pedalj" teritorija NATO-a.
Poruka odvraćanja djelovala je od osnivanja NATO-a 1949. Nakon završetka hladnog rata NATO je omogućio širenje demokracije i gospodarskog prosperiteta na zemlje bivšeg sovjetskog bloka. U posljednje dvije godine članak 5. i raspoređivanje snaga NATO-a u istočnoj Europi držali su saveznike sigurnima čak i dok je Rusija divljala po Ukrajini.
Don Trump
Trump pretvara NATO u mafijaški reket: nema novca, nema američke zaštite. Tvrdi da je svojom otvorenošću uspio natjerati saveznike da potroše milijarde na svoju obranu. U 2017., njegovoj prvoj godini na dužnosti, samo četiri od 29 NATO-ovih saveznika ispunile su cilj od 2 posto, prema podacima NATO-a. Do 2020., njegove posljednje, ovo je poraslo na devet. Trump je svakako pomogao u guranju saveznika.
Veći impuls bila je rastuća prijetnja iz Rusije: potrošnja za obranu počela je rasti 2015., prije vremena Trumpa, i nastavila se i nakon toga. Godine 2023., s Bidenom na vlasti, 11 od 31 saveznika ostvarilo je cilj od 2 posto; većina će to vjerojatno postići ove godine.
Ako bude izabran, Trumpova politika u drugom mandatu ovisit će djelomično o tome koga će imenovati na vodeće položaje. Ali njegov loš utjecaj već se osjeća. Usprkos boljoj prosudbi nekih republikanaca, sljedbenici Trumpa mjesecima su blokirali donošenje zakona o obnavljanju vojne i civilne pomoći Ukrajini. Nedavni zakon koji od Kongresa zahtijeva da odobri stvarno američko povlačenje iz NATO-a ne bi bio velika prepreka. Kongres ne može spriječiti predsjednika u potkopavanju NATO-a tako što će, recimo, povući američke trupe iz Europe ili jednostavno odbiti stati uz članak 5. i braniti saveznike pod napadima.
Marco Rubio
Trump i njegovi apologeti u Kongresu hvale se da je spriječio velike ratove dok je bio predsjednik jer su ga se neprijatelji bojali. Govoreći nakon najnovijeg Trumpova ispada, senator Lindsey Graham je rekao: "Rusija nije nikoga napala dok je on bio predsjednik". Senator Marco Rubio je pak rekao: "Nemam nikakve brige, jer je on prije bio predsjednik". Budući da Rusija vrši pritisak na ukrajinske branitelje u sukobima i pojačava svoju vojnu snagu, svako slabljenje NATO-a povećat će rizik od šireg sukoba.
Ideja da možete zanemariti Trumpove primjedbe o NATO-u, jer bi njegova stvarna namjera mogla biti drugačija, fatalno je samozadovoljstvo, piše Economist. Odvraćanje djeluje kada je predanost kolektivnoj obrani apsolutna i nedvosmislena. Sijući sumnju, Trump je pozvao Rusiju i druge neprijatelje da testiraju odlučnost Zapada. Danski ministar obrane nedavno je upozorio da bi Rusija mogla testirati predanost članica NATO-a članku 5. u roku od tri do pet godina. Njegov kolega u Velikoj Britaniji rekao je da se zemlja mora pripremiti za ratove koji uključuju Rusiju, Kinu, Iran ili Sjevernu Koreju u sljedećih pet godina.
Hitno djelovanje
Europljani moraju hitno djelovati kako bi se suočili s dvostrukom prijetnjom: napadom Rusije i napuštanjem Amerike. Umjesto da jadikuju zbog Trumpa, trebali bi nastaviti s ispunjavanjem cilja od 2 posto. Također bi trebali revidirati prag: 3 posto BDP-a je vjerojatno ono što je sada potrebno za ispunjavanje postojećih obrambenih planova NATO-a, a moralo bi biti više bez američke pomoći. Amerika je prošle godine potrošila gotovo 3,5 posto BDP-a na obranu. Europljani se suočavaju s daleko većom prijetnjom.
Europljani će morati ulagati u sve, od streljiva do svih drugih stvari koje Amerika nudi u velikom obimu: zrakoplovi za prijevoz i punjenje gorivom, protuzračna obrana, sustavi zapovijedanja i kontrole i obavještajne platforme u rasponu od satelita do dronova. Europljani ne smiju samo trošiti više, već moraju trošiti bolje. Trebali bi zajednički kupiti više kompleta i integrirati svoje obrambene industrije. Kako bi potaknuli one koji zaostaju, trebali bi se složiti da na visoke položaje ne mogu doći kandidati iz zemalja koje ne ispunjavaju minimalne standarde.
To će poslužiti u tri svrhe: ojačati sposobnost Europljana da pomognu Ukrajini i obrane se od Rusije; dokazati da Europljani dijele teret i da je savez dobar posao za Ameriku; i stvoriti zaštitu od napuštanja Amerike. Europska unija je posljednjih godina poboljšala svoje obrambene sposobnosti, ali nije alternativni pružatelj sigurnosti. Bilo bi bolje za Europljane da razmisle kako preuzeti postojeću strukturu NATO-a ako Amerika izađe (iako drže otvorenom mogućnost da bi se Amerika nakon Trumpa na kraju ponovno htjela pridružiti).
Jedno bi pitanje bilo treba li revidirati jednoglasna pravila. Donošenje odluka je dovoljno teško s dobronamjernim američkim hegemonom - svjedočite kašnjenjima u primanju Finske i Švedske. To će biti nemoguće u suženom savezu malih i srednjih saveznika.
Donald Trump
Najosjetljivije pitanje bit će kako dvije europske države s nuklearnim oružjem, Britanija i Francuska, mogu pružiti veće odvraćanje za europske saveznike u nedostatku američkog nuklearnog kišobrana. Trenutno između sebe imaju samo oko 500 bojevih glava, u usporedbi s više od 5000 za Ameriku i gotovo 6000 za Rusiju. A stvaranje sveeuropskog nuklearnog odvraćanja uključivalo bi duboko osjetljiva pitanja: Francuska bi bez sumnje vidjela svoje vitalne interese na kocki u napadu na Njemačku, ali bi li proširila svoja jamstva na istočnu Europu? Koliko dugo bi Britanija mogla održavati svoje nuklearne bojeve glave i projektile, potonje izvučene iz zaliha koje dijeli s Amerikom, ako novi stanar Bijele kuće prekine suradnju?
Uzimajući u obzir sve ovo - bit će otrežnjujuće, čak i zastrašujuće. Kako se poslijeratni sustav počinje raspadati, a američki čelnici bacaju sumnju na ulogu svoje zemlje kao jamca sigurnosti, njezini će se saveznici posvuda osjećati ranjivima. Potrošit će više na oružje i prilagoditi svoje sigurnosne doktrine. Ovaj obrambeni poriv za ponovnim naoružavanjem i novim, neovisnijim oružanim snagama sam po sebi protivnici Zapada mogu smatrati rastućom prijetnjom – što ih zauzvrat navodi na ponovno naoružavanje. To bi svijet učinilo mnogo opasnijim mjestom – uključujući i Ameriku.
Gubitak američke moći bio bi nenadoknadiv. Ipak, ako vlade počnu vjerovati da se ne mogu osloniti na pojavu Sjedinjenih Država u krizi, neće imati drugu alternativu nego ponovno se naoružati. Najbolji način da se to spriječi - i ublaži ako neprijateljski nastrojeni Trump dođe na vlast - jest pripremiti se za to, zaključuje Economist.
Izvor:jutarnji.hr/Foto: /Afp
