Znanstvenici predviđaju nastavak vrućih ljeta u Europi: Nepovoljni trendovi temperature se nastavljaju

Nakon prošlogodišnjeg rekordno vrućeg ljeta u Europi u posljednjih 500 godina, znanstvenici upozoravaju da se ne očekuje značajno blaže ljeto ove godine. Jug Europe se priprema za izrazito sušno ljeto, a neke regije već pate od nestašice vode, dok poljoprivrednici očekuju najlošije prinose u desetljećima, piše zimo.dnevnik.hr

Klimatske promjene sve više zagrijavaju i suše jug Europe, a dugotrajna razdoblja suše iscrpljuju rezerve podzemne vode. U Španjolskoj i južnoj Francuskoj tlo je već isušeno, a niske razine rijeka i akumulacijskih jezera ugrožavaju proizvodnju hidroenergije ovog ljeta.

Europski znanstvenici snažno upozoravaju da Europa ide prema još jednom ekstremno vrućem ljetu, nakon što je prošlogodišnje ljeto bilo najtoplije zabilježeno u povijesti, što je rezultiralo najtežom sušom u proteklih 500 godina. Trenutačno je situacija najteža u Španjolskoj, a profesor geografske analize Jorge Olcina s Alicante Sveučilišta smatra da će se stanje još više pogoršati tijekom nadolazećeg ljeta. Nažalost, male su izglede da će kiša riješiti osnovni problem suše.

U ovo doba godine, jedino što možemo očekivati su lokalizirane i kratkotrajne oluje koje neće bitno utjecati na manjak oborina, istaknuo je Olcina.

Klimatske promjene na Mediteranu u skladu s crnim predviđanjima

Španjolski ministar poljoprivrede, Luis Planas, traži hitnu pomoć EU-a upozoravajući da je situacija koja proizlazi iz ove suše toliko velika da je nemoguće riješiti njezine posljedice samo nacionalnim sredstvima, izvještava Reuters.

Česte i ozbiljne suše u mediteranskoj regiji, gdje je prosječna temperatura sada 1,5 stupnjeva Celzijusa viša nego prije 150 godina, potvrđuju predviđanja znanstvenika o utjecaju klimatskih promjena na ovu europsku regiju. Unatoč tim dugotrajnim prognozama, pripreme za ublažavanje ovog problema kasne. Mnoge poljoprivredne regije još uvijek nisu usvojile metode uštede vode poput preciznog navodnjavanja ili prelaska na usjeve otpornije na sušu, poput suncokreta.

Reakcije su usporene, svi kasne

"Vlade kasne. Kompanije kasne", rekao je Robert Vautard, klimatolog i direktor francuskog Instituta Pierre-Simon Laplace. "Nekim tvrtkama niti ne pada na pamet mijenjati model potrošnje, samo traže neka čudesna tehnološka rješenja koja bi donijela vodu."

Francuska prolazi kroz najsušniju zimu od 1959. godine, s upozorenjima o "krizi" zbog suše koja su već aktivirana u četiri regije. Portugal također rano doživljava sušu. Oko 90 posto portugalskog kopna pati od suše, a jaka suša zahvatila je petinu zemlje, gotovo pet puta više od područja pogođenog godinu dana ranije. U Španjolskoj, koja je do travnja ove godine imala manje od polovice prosječne količine oborina, tisuće ljudi ovise o dostavi pitke vode kamionima, dok su regije, uključujući Kataloniju, uvele ograničenja u korištenju vode.

Situacija u Španjolskoj gora nego prošle godine

Neki poljoprivrednici već su prijavili gubitke usjeva od čak 80 posto, posebno žitarica i uljarica. To je najveći gubitak žetve u desetljećima. "Ovo je gore nego prošle godine", izjavio je Pekka Pesonen, predsjednik europske poljoprivredne grupe Copa-Cogeca, opisujući situaciju u Španjolskoj.

Prema podacima Europske komisije, Španjolska je odgovorna za polovicu proizvodnje maslina i jednu trećinu ukupne proizvodnje maslinovog ulja u Europi.

S rezervoarima koji su u prosjeku napunjeni samo 50 posto kapaciteta, prošlog je tjedna zemlja izdvojila više od 2 milijarde eura za financiranje hitnih intervencija. Međutim, još uvijek čeka odgovor Komisije na zahtjev za mobilizaciju kriznog fonda od 450 milijuna eura iz proračuna EU-a namijenjenog poljoprivrednim subvencijama. Europska komisija naglašava da pažljivo prati situaciju.

Suša će dovesti do rasta cijena

Ozbiljna suša na jugu Europe izaziva posebnu zabrinutost, ne samo među poljoprivrednicima, već i zbog potencijalnog povećanja već visokih potrošačkih cijena ako proizvodnja u EU-u značajno opadne, izjavila je Miriam Garcia Ferrer, glasnogovornica Europske komisije.

Slične poteškoće mogu se pojaviti i u Italiji, gdje se do 80 posto ukupne opskrbe vodom koristi u poljoprivredi. Nakon dvije godine nestašice vode, dijelovi sjeverne Italije ulaze u svibanj s manjkom snježnih rezervi od 70 posto i manjkom vlage u tlu od 40 posto, prema riječima Luke Brocce, direktora istraživanja pri talijanskom Nacionalnom istraživačkom vijeću. S tako isušenim tlom, čak i kada padne kiša, ne upija se, što ima razorne posljedice.