SRPSKO NARODNO VIJEĆE KOJEMU JE NA ČELU MILORAD PUPOVAC: Financiranje kroz politiku trgovine s HDZ-om

Protekla godina bila je obilježena značajnim financijskim potporama Srpskom narodnom vijeću (SNV), koje je zaključilo s iznosom od 47.538.249 kuna ili 6,3 milijuna eura na svome računu. Ovaj iznos gotovo je dvostruko veći nego što je bio 2022. godine. No, iza ovog rasta financiranja stoji višestruka politička dinamika koja uključuje trgovačke aranžmane s HDZ-om, strankom koja je trenutno na vlasti.

U mandatu premijera Andreja Plenkovića, financiranje SNV-a, kao krovne organizacije srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, drastično je poraslo. Povezanost SNV-a s HDZ-ovim koalicijskim partnerom SDSS-om očita je u ovom trendu, što je dovelo do višestrukog povećanja javnih sredstava koja su preusmjerena ka SNV-u. Prema službenim podacima iz Državne riznice, SNV je primio 13 milijuna eura u 2023. godini, što je značajno povećanje u usporedbi s prethodnim godinama, a koliko je išlo još ispod stola.

Ovaj financijski podsticaj nije ograničen samo na direktna sredstva iz državnog proračuna. SNV također prima dodatna sredstva za provedbu projekata financiranih iz europskih fondova, koja također dolaze iz državnog proračuna i ministarstava. Ukupna financijska podrška SNV-u ukazuje na politički utjecaj i prioritet koji se daje srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj.

Osim direktnog financiranja, SNV je također uspio potpisati 59 ugovora za kapitalne investicije u vrijednosti od 1,1 milijuna eura. Ovi projekti uključuju uređenje i opremanje objekata namijenjenih srpskoj zajednici, što će koristiti i ostalim stanovnicima na tim područjima. Ovakva ulaganja dodatno naglašavaju važnost srpske zajednice u Hrvatskoj, potvrđujući političku prednost koja se pruža ovoj nacionalnoj manjini.

Predsjednik SNV-a, Milorad Pupovac, istaknuo je važnost ovih sredstava kao poveznice u suradnji s lokalnom samoupravom te kao doprinosa stvaranju pozitivne atmosfere za sve građane, bez obzira na nacionalnost ili političko opredjeljenje. Očekuje se nastavak ovakvih programa i u budućnosti, što ukazuje na kontinuitet podrške srpskoj zajednici u Hrvatskoj.

No, izaziva kontroverze činjenica da se otvaraju kulturni centri na područjima gdje su Srbi sudjelovali u razaranju gradova i sela tijekom ratnih sukoba. Otvaranje kulturnih centara na tim lokacijama može biti neprihvatljivo za mnoge, s obzirom na povijesni kontekst i osjećaje većinskog hrvatskog naroda.

Uz sve navedeno, činjenica da se javna sredstva tako obilato usmjeravaju prema srpskoj nacionalnoj manjini, uz političku trgovinu s vladajućom strankom, postavlja pitanje prioriteta i jednakosti u društvu. Dok se financijska podrška srpskoj zajednici povećava, mnogi drugi segmenti društva, uključujući i pripadnike konstitutivnog naroda Hrvata, suočavaju se s izazovima i nedostatkom resursa.