Vodni val ubrzano stiže prema Hrvatskoj, a posebno bi  opasno moglo biti kod Batine u Slavoniji  gdje je vodostaj Dunava blizu sedam metara. Zato su proglašene izvanredne mjere obrane od poplava i svi nadležni na terenu tvrde da se situacija drži pod kontrolom te da građani nemaju razloga za paniku.

Pripremljeno je  10.000 vreća , njih oko 150.000 tisuća je spremno ako će ih trebati postaviti, au zalihama je ukupno milijun i pol vreća. Na terenu svih 24 satadežura oko 300 ljudi, od vojske, policije, vatrogasaca i volontera. Vrhunac vala očekuje se sutra i to baš kod Batine. Ipak, on neće premašiti rekordne razine iz 2013. i procjenjuje se da u odnosu na trenutnu situaciju vodostaj može porasti za još maksimalan metar i pol te da bi se nasipao i obrana to trebao podnijeti.

Inače mještani Zelenog otoka nalaze se na području koje nije branjeno pa su im kuće i dvorišta poplavljeni. Danima su premještali namještaj i sve što im je vrijedno na više katova. Riječ je o stotinjak kuća. Podsjećamo, ranije smo  pisali  o tome jesmo li spremni za velike poplave i upitali struku u kakvom je stanju Civilna zaštita i obrana od poplava.

Stručnjak objasnio

Stručnjak za sigurnost  Željko Cvrtila  za naš je portal pohvalio  poboljšanje stanja u Civilnoj zaštiti , no istaknuo i probleme. “To je takozvana civilna obrana koja je kod nas definirana kroz Civilnu zaštitu. Kod nas je sve pri MUP-u. Mislim da sam napravio veliki napredak samim osnivanjem Ravnateljstva unutar MUP-a. Mogao bih reći da je civilna zaštita tako spašena, sad kako je, to je dobro rješenje što nije zasebna služba jer nismo tako velika i bogata država nego je pod kapom policije. Zakon je u samoj koroni doživio nekoliko promjena jer se sve radilo preko stožera civilne zaštite”, smatra Cvrtila.

Rekao je kako su sastavnice na optimalnoj razini, no upozorio: “Mislim da su sve sastavnice koje djeluju na dosta visokoj razini. Ima i problema – imate zapovjedništvo u MUP-u, glavne operativne snage su vatrogasci i zasebna, a operativne su u vojsci. Zato je teško staviti pod jednu kapu zapovijedanja sve, odnosno češće se mora potpredsjednik Vlade Božinović uključiti u sve. Tu ima prostora za popravak. S druge strane velika su sredstva dobivena upravo za civilnu obranu, odnosno zaštitu. Puno se sredstava povuklo, to je dobra prednost takvog sustava. To je jedan od ključnih razloga zašto to nije pod ministarstvom obrane jer bih ja bio prije, bolje dobiti tehnologiju i tehniku”, rekao je stručnjak.

Nasipi su ključna stvar

A u kakvom su stanju nasipi? “U ovom sustavu sudjeluju i Vode, i Šume, i hidrometeorolški zavod, svi su uključeni. Svi su na neki način aktivirani i mislim da se naspram kako je to bilo 2015. s migrantskom krizom pa velikih propusta u Gunji i poplavama, nisu bili previše brzi ni za vrijeme petrinjskog potresa, ali čini mi se da se sve dalje i više sustav poboljšava i ubrzava. Radi se na tome”, smatra. O nasipima kaže da su ključne: “Hrvatske vode upravljaju. Ti nasipi moraju prolaziti svojevrsne tehničke preglede koliko mi je poznato. Moraju obilaziti nasipe, vidjeti je li došlo do pukotine, treba li obnavljati. Cijela obrana od poplave se zasniva na tome da nasipi izdrže”, govori nam.

Spomenuo se vojnog roka koji je najavljen da kreće od siječnja 2025. “Ključne stavke su Hrvatske vode, ali će se uključiti ako je neki problem. Tu bi bila dobra situacija s obaveznim vojnim rokom, imat ćemo tu velik broj priziva savjesti, a svi će ti ljudi ovako biti dignuti i nositi će lopatu. Ovako će biti dobra jaka radna snaga. Ne traje to dugo. To traje 4, 5 dana da se nasip digne i održi i oni su svoj rok odradili jednako kao da su na prvoj crti”, zaključio je Cvrtila.