Na današnji dan, 21. travnja 2003., bivši kapetan JNA Miroslav Radić koji se nakon rata posvetio privatnom biznisu, otputovao je redovitim putničkim letom iz Beograda za Amsterdam te se po dolasku svojevoljno predao sudu u Den Haagu.
Bila je to vijest koja je u Hrvatskoj, a osobito Vukovaru, odjeknula poput bombe jer se smatralo kako je krajnje vrijeme da Radić odgovara za ratne zločine koje je kao 29.-godišnjak s činom kapetana JNA koji je zapovijedao specijalnom jedinicom 1. bataljuna elitne Motorizirane Brigade JNA – razarao Vukovar od prvog do posljednjeg dana opsade.
Ali, ne samo to. Optužnica je Radića posebno teretila za zločine prema ljudima koji su se pred pad Vukovara skrili u gradskoj bolnici misleći da će tako preživjeti ako bolnica bude evakuirana pod nadzorom međunarodnih promatrača.
Foto: Guliver /Ron Haviv
Bio je zadužen za selekciju i odvođenje na Ovčaru
Radić je zajedno sa Šljivančaninom sudjelovao u evakuaciji i razdvajanju oko 400 ljudi iz bolnice i zapovijedao je pripadnicima tzv. teritorijalne obrane Vukovara i “šešeljevcima” koji su počinili zločin na Ovčari. Nakon Radićeve selekcije, zatočenici su prebačeni na farmu Ovčara, gdje su ponižavani i fizički mučeni na najsvirepije načine. Nakon mučenja su u skupinama od 10 do 20 ljudi dovođeni na stratište gdje su pripadnici paravojnih snaga ubili najmanje 264 zarobljenika iz bolnice.
Foto: Screenshot
Oslobodili ga, pa tužio Srbiju koja ga je izručila
Pri prvom pojavljivanju pred sudom izjavio je kako se ne osjeća krivim za djela koja mu se stavljaju na teret – zločin protiv čovječanstva i kršenje ratnih prava i običaja. Suđenje mu je, kao i Mrkšiću i Šljivančaninu sa kojima je činio “vukovarsku zločinačku trojku” započelo 11. listopada 2005. a završeno je u ožujku 2007. godine kada je, na opće razočarenje svih Hrvata (posebno Vukovaraca) – oslobođen svake krivnje i pušten na slobodu.
Priznao je tada kako su mu svi čestitali na oslobađajućoj presudi, te da je to prvi učinio Veselin Šljivančanin, koji je u istom haškom postupku osuđen na pet godina zatvora. No, ubrzo je otkrio kako ne skriva razočaranost Srbijom koja ga je izručila u Haag, a čiji ga je sud proglasio nevinim. Stoga je tužio Srbiju Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog činjenice da je u pritvoru proveo 4,5 godine, a na suđenju je oslobođen krivnje. U nekoliko prethodinih parnica je tražio da ga država Srbija obešteti zbog vremena provedenog u Scheveningenu gdje je, kako tvrdi, tamnovao nevin, ali je sve sporove izgubio i nije uspio ništa naplatiti.
Radića je najviše povrijedilo što mu se država “koju je časno služio” nije ni ispričala.Po povratku podnio je odštetni zahtjev srpskom Ministarstvu pravosuđa Srbije i zatražio odštetu od 50 milijuna dinara, ili oko 425 tisuća eura, ali je Viši sud u Beogradu presudio kako je zahtjev neutemeljen. Izgubio je i druge parnice, jer Srbija nije željela priznati kako su njeni vojnici ratovali u drugoj državi, a kada bi isplatili odštetu, bilo bi to priznanje agresije u susjednoj državi. Njegov slučaj i dalje se vodi u Strasbourgu…
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.