Janaf će MOL-u naplatiti transport, koristio ga ili ne

Janaf s mađarskom kompanijom, kao i sa svima drugima, do kraja godine ima potpisan tzv. ugovor “puno za prazno”

Nakon što je prije nekoliko dana Jadranski naftovod ispao iz igre za dopremu ruske nafte MOL-ovim rafinerijama u Slovačkoj i Mađarskoj jer je MOL dogovorio transport ruskim naftovodom Družba, čelnik MOL-a Zsolt Hernad prekjučer je ponovno iznio niz neistina na račun Janafa vezanih uz naknade za transport nafte.

Janaf je kategorički ponovno demantirao takve navode i Hernadyjeve izjave da je Janaf MOL “stjerao u kut” i podigao naknade za transport sirove nafte do “zapanjujućih” iznosa, ponovivši da se cijene transporta njihovim sustavom “utvrđuju na temelju iste metodologije za sve partnere”.

Član Uprave Janafa Vladislav Veselica, koji je osobno vodio pregovore s Mađarima, u telefonskom nam je razgovoru potvrdio da će Janaf, bez obzira koristio MOL njegov transportni sustav ili ne, od MOL-a uredno naplatiti njegovo korištenje s obzirom na to da Janaf s mađarskom kompanijom, kao i sa svima drugima, do kraja godine ima potpisan tzv. ugovor “puno za prazno”, tj. obvezu Janafa da isporuči dogovorenu količinu nafte, a korisnika da plati navedenu uslugu neovisno o tome je li naftu preuzeo ili realizirao njezinu nabavu.

O kojem je iznosu riječ Veselica nam nije mogao otkriti jer se radi o poslovnoj tajni.

“S MOL-om za tekuću godinu imamo ugovor o transportu 2,2 milijuna tona sirove nafte od Omišlja do mađarske granice te 400 tisuća tona nafte od Siska do mađarske granice i mi ćemo transport tih ugovorenih količina MOL-u naplatiti”, pojasnio je Veselica te dodao da je s MOL-om ugovoreno i skladištenje 79 tisuća kubnih metara plina na terminalu Omišalj i 70 tisuća u Sisku.

Predsjednik Uprave slovačke naftne tvrtke Slovnaft Marek Senkovič je u razgovoru za slovačke medije također je izrazio sumnju u kapacitete i sposobnost Janafa za transport nafte.

“Nemamo povjerenja da su Adrijini (Janafovi, op.ured.) transportni kapaciteti dovoljni. Cjevovod je izgrađen prije 50 godina i od tada nikada nije radio punim kapacitetom”, rekao je Senkovič, no nije stao na tome. 

“Prema stres testovima, Adrijin (Janafov) transportni kapacitet iznosi oko 12 milijuna tona godišnje za sva tržišta. Međutim, testovi su trajali samo nekoliko sati. Kako bi se izbjegli problemi s opskrbom, cjevovod bi morao raditi neprekidno, bez održavanja, dok je već star i nikada nije bio toliko opterećen”, smatra čelnik Slovnafta dodavši da su zabrinuti zbog tehničke mogućnosti transporta tako velike količine nafte kroz Adriju.

Veselica navodi da ovakve izjave nisu u duhu dobrih poslovnih odnosa. Podsjeća da je Janaf projektiran za 24 milijuna tona nafte godišnje te da je u aktualnim geopolitičkim okolnostima jedini siguran pravac dobave sirove nafte za niz zemalja u široj regiji.

“Janaf je jedan od najpouzdanijih naftovoda na svijetu. To je potvrdio i ugledni British Petroleum, s kojim smo također uspješno pregovarali, a koji nakon havarije njihove platforme u Meksičkom zaljevu ima najrigoroznije tehničke valorizacije sustava, kroz koje je prošao i Janaf”, pojašnjava Veselica i dodaje da osim s MOL-om i BP-om, Janaf ima ugovore i s Naftnom industrijom Srbije (NIS), Vitolom, Litascom, Unipetrolom, Trafigurom, Petrolom, ENI-em, Glencoreom…, a s Petraco Oil-om za skladištenje nafte.

I unatoč činjenici što se Janaf nakon ruske invazije na Ukrajinu pozicionirao kao jedini siguran dobavni pravac za srednju Europu, Senkovič uporno zagovara veće korištenje ruskog naftovoda Družba, i to za sve zemlje u regiji, a ne samo za Slovačku i Mađarsku, u kojima MOL ima rafinerije.

“Ne sviđa nam se što moramo platiti desetke milijuna eura više za prijevoz kroz hrvatske prijevozne objekte bez dodane vrijednosti. Zato mislimo da je dobro da cijela regija u budućnosti ima pristup Družbi. Družba ne mora značiti samo rusku naftu. Riječ je o naftovodnom sustavu koji također ima pristup Crnom moru, na primjer, a s njim je povezan i sustav u Kazahstanu”, navodi Senkovič.

Njegovo naginjanje naftovodu Družba ne čudi s obzirom na činjenicu da su Slovačka i Mađarska izuzete iz režima sankcija Rusiji po pitanju uvoza nafte jer uz “Putinov popust” uvoze jeftinu naftu na koju gotovo pa i neće platiti naknadu za transport Družbom.

Upravo zbog svoje geopolitičke važnosti, izgledno je da će Janaf morati proširiti transportne i skladišne kapacitete na koje mu otpada 35 do 40 posto ukupnih prihoda društva.

Inače, 66 posto transportnih kapaciteta Janafa zakupljuju strane tvrtke, a od ukupno 759 kilometara naftovoda, u Hrvatskoj se nalazi 610 kilometara cijevi.

 

 

 

Ukrajinska zabrana transporta Nesuglasice na relaciji MOL – Janaf počele su u kolovozu nakon što je Ukrajina zabranila transport Lukoilove nafte za MOL-ove rafinerije preko svojeg teritorija, a Hrvatska u dogovoru s Europskom komisijom ponudila Jadranski naftovod, nakon čega su uslijedile salve optužbi iz Slovačke i Mađarske o tome da smo “transportno nepouzdana zemlja”, a sve zbog činjenice da će MOL transport nafte Janafom morati platiti. Naime, stezanje ventila za rusku naftu preko Ukrajine, Mađarskoj i MOL-u bi moglo izazvati velike probleme jer Mol dvije trećine nafte za svoie potrebe dobavlja iz Rusije, a polovicu toga, odnosno više od 6 milijuna tona godišnje, od Lukoila.