Raskol u Domovinskom pokretu, posebice između Maria Radića i Ivana Penave, odražava duboke unutarnje tenzije koje prijete daljnjem opstanku stranke. Radić i Penava predstavljaju dvije različite struje unutar stranke, s razlikama u političkim strategijama, prioritetima i vizijama budućnosti Domovinskog pokreta. Ovaj raskol mogao bi dovesti do raspada stranke, koja je već suočena s brojnim izazovima nakon odlaska Miroslava Škore, njenog osnivača.

Jedan od glavnih razloga za raskol je različit pristup koaliciji s HDZ-om. Dok neki članovi Domovinskog pokreta, poput Radića, vide suradnju s HDZ-om kao pragmatičan način za ostvarivanje političkih ciljeva i održavanje relevantnosti stranke, drugi, poput Penave, smatraju da bi takva suradnja bila izdaja temeljnih načela na kojima je stranka osnovana. Penava je poznat po svom tvrdolinijaškom stavu prema HDZ-u, kojeg mnogi u stranci vide kao glavnog protivnika zbog njihovih dugogodišnjih kompromisa s SDSS-om i Miloradom Pupovcem.

Ovaj raskol mogao bi imati značajne posljedice za daljnju koaliciju s HDZ-om. Ako se stranka raspadne ili oslabi, HDZ bi mogao izgubiti važnog koalicijskog partnera, što bi moglo otežati formiranje nove vlade nakon sljedećih izbora. To bi također moglo otvoriti prostor za jačanje drugih manjih stranaka, poput Mosta, koje bi mogle preuzeti ulogu Domovinskog pokreta kao glavnog partnera HDZ-u s desnice. Sličan scenarij dogodio se s Mostom, koji je nakon inicijalnog uspjeha ušao u sukob s HDZ-om, što je na kraju dovelo do njihovog pada.

Ovakva situacija također ide na ruku Miloradu Pupovcu i SDSS-u, koji bi mogli iskoristiti unutarnje podjele u desnim strankama kako bi ojačali svoju poziciju u vladajućoj koaliciji. Slabost Domovinskog pokreta mogla bi omogućiti SDSS-u da zauzme ključniju ulogu u odlučivanju unutar vladajuće većine, posebno u pitanjima koja se tiču prava manjina i regionalnog razvoja.

Domovinski pokret, čini se, upao je u klopku koju je HDZ, svjesno ili nesvjesno, postavio. Unutarnje podjele i borba za moć unutar stranke mogle bi je uništiti, čime bi se oslabila desna scena u Hrvatskoj i omogućilo HDZ-u da bez većih poteškoća upravlja koalicijskim partnerima.

Nadolazeći sabor stranke bit će ključan za budućnost Domovinskog pokreta. Na njemu će se jasno pokazati hoće li stranka uspjeti prevladati unutarnje podjele i nastaviti djelovati kao relevantna politička snaga, ili će, poput mnogih drugih stranaka prije nje, završiti na margini hrvatske političke scene. Ako dođe do razdora, to bi mogao biti kraj Domovinskog pokreta kakvog poznajemo, s ozbiljnim posljedicama za političku dinamiku u zemlji.