KOLIKO ĆE POSKUPJETI KRUH NAKON UVOĐENJA EURA? Stiže neugodna istina, guverner Vujčić: ‘Da, situacija je gora nego što smo govorili’

21.06.2022. 17:26:00

OVO JE VRLO LOŠE

Do 1. siječnja 2023. godine ostalo je još 193 dana. Dan je to kada će Hrvatska postati 20. zemlja eurozone, a kuna kao hrvatska valuta otići u povijest.

Građane, koji žive u zemlji s galopirajućom inflacijom, u ovom trenutku više od zamjenjivanja novčanica u eure brine koliko će rasti potrošačke cijene. Iako nas iz Hrvatske narodne banke uvjeravaju kako je učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u pravilu vrlo blag, pitanje je je li to stvarno tako, donosi Dnevno.hr .

Građani su bolno svjesni činjenice da će poduzeća kod konverzije zaokruživati cijenu naviše. Litra mlijeka sada se u trgovinama prodaje za 6,99 kuna. Nije riječ o brendiranom, već o mlijeku robne marke koje kupuju oni najsiromašniji. Ako tih 6,99 kuna konvertiramo u eure, dobijemo 0,927 eura. Postoji li itko u ovoj zemlji tko misli da će litra mlijeka ostati 0,927 eura ili zaokružena na 0,93? Vjerojatno ne. Isto kao što nitko ne misli da će trgovci iznenada smanjiti cijenu na 0,9 eura. Ono što će se najvjerojatnije dogoditi je rast cijene mlijeka na 0,95 eura ili ako baš budemo loše sreće na 1 euro, što je poskupljenje od 7,87 posto.

Pogledajmo brašno, još jednu osnovnu namirnicu koju većina kućanstava ima u svojoj smočnici. Kilogram glatkog bijelog brašna sada plaćamo po 7,29 kuna, odnosno 0,96 eura. I tu će cijena prije ili kasnije vjerojatno skočiti na 1 euro, odnosno današnjih 7,54 kuna.

Galopirajuća inflacija

Onima na vlasti ovo nije novost. U Strategiji uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj piše kako provedene analize upućuju na to da su učinci uvođenja eura na agregatnu inflaciju bili relativno mali (prosječno 0,23 postotna boda u novim državama članicama), ali i kako je izrazitiji učinak konverzije na rast cijena zabilježen kod dobara koja se češće kupuju kao što su npr. pekarski proizvodi, a koji su ujedno relativno jeftini, tako da je zaokruživanje tih cijena na novu atraktivnu razinu dovelo do znatnog poskupljenja.

Da, dobro ste pročitali. Dok će možda skupi sirevi, inćuni, humus i vrhunska belgijska tamna čokolada poskupjeti malo, to isto ne očekuje osnovne cijene namirnica poput kruha, mlijeka, jaja, brašna. A budimo iskreni, koliko umirovljenika i radnika na minimalnoj plaći kupuje inćune? Pelagos slani inćuni fileti u suncokretovom ulju 70 g dođu 26,99 kuna, a 70 grama inćuna nije dovoljno ni za najsiromašniji ručak. Poželite li kupiti one u ekstra djevičanskom maslinovom ulju, njih ćete platiti pet kuna više.

I koje je rješenje tog problema? Je li Vlada razmišljala kako će isti scenarij spriječiti u Hrvatskoj i je li ga uopće moguće spriječiti s obzirom na činjenicu da će upravo ta poskupljenja najviše pogoditi one najranjivije u društvu koji već imaju problema zbog galopirajuće inflacije.

Guverner HNB-a Boris Vujčić o tom problemu kaže kako je zabilježeno da su osnovni proizvodi imali nešto višu stopu inflacije nego neki drugi, ali i da to u našoj sadašnjoj situaciji nije relevantno.

“Cijene tih proizvoda rastu, a taj rast nema veze s eurom, već s ratom u Ukrajini. Na kvalitetu života građana kojima trošak hrane čini najveći trošak budžeta, najviše će utjecati upravo ono što se događa u Rusiji i Ukrajini. Ne znamo hoće li u kratkom roku biti dozvoljen izvoz žitarica iz Ukrajine i hoće li Rusija djelomično nadoknaditi taj izvoz. Ukoliko se to ne dogodi možemo očekivati daljnji porast na tom tržištu i daljnji rast cijena”, objasnio je Vujčić.

Izvor: Dnevno.hr/Foto: experta.hr

Izvorni autor: Ivana Jurišić/Dnevno.hr

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.