LOŠ POČETAK ‘OLUJE’! PRVI DAN 120 MRTVIH: Tuđman zove Stipetića, on spašava stvar

Na današnji dan prije 26 godine počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Banovina u nevolji, stiže Stipetić

Najveća hrvatska oslobodilačka ratna operacija započela je po planu, no situacija na Banovini nije tekla kako treba. Sektor kojim je zapovijedao general Ivan Basarac u prvom je danu zabilježio smrt 90 hrvatskih branitelja (od ukupnih 120 žrtava na svim borbenim sektorima), zbog čega je u Glavnom stožeru nastala panika. Obzirom na munjevitost akcije, oklijevanje nije bila opcija, pa je načelnik Glavnog stožera Zvonimir Červenko zvao generala Petra Stipetića, dotadašnjeg zapovjednika Sektora Istok, da po zahtjevu predsjednika Franje Tuđmana iz Slavonije hitno dođe u Zagreb. Odmah mu je naređeno da preuzme zapovijedanje od Basarca, pa je tako već drugoga dana Oluje, Stipetić preuzeo kontrolu nad Banovinom (Sektor sjever). Međutim, učinio je to pomalo nerado:

“Protivio sam se svom imenovanju i rekao Tuđmanu da je vrlo nezgodno u operaciji smjenjivati zapovjednika i vaditi vruće krumpire koje je netko zakuhao. Čak sam pokušao dati neke savjete kako bih ja to riješio, no Tuđman je bio uporan. Otišao sam u Sisak i priopćio Basarcu da od sada ja zapovijedam”, ispričao je za života veliki hrvatski general Stipetić.

 

“Zamolio sam Basarca da se ne miješa u zapovijedanje”

Dodao je i kako je general Basarac tu vijest primio korektno:

“Bio je malo iznenađen, no zamolio sam ga da se ne miješa u zapovijedanje. Pustio sam ga da bude u svom uredu, a ja sam uzeo neki sobičak sa strane. Nakon brifinga s generalima naredio sam prestrukturiranje snaga i zapovjedio da u pet sati ujutro cijela crta fronte krene u ofenzivu. U sedam sati ujutro ušli smo u Petrinju, u 12 sati postrojbe Zbornog područja Bjelovar i dio postrojbi ZP-a Zagreb ušle su u Kostajnicu i produžili smo operacije prema Glini u koju smo ušli navečer i dalje prema Žirovcu i Dvoru na Uni. Tada smo čuli da se 21. kordunski korpus želi predati”, ispričao je pokojni general za HTV.

I predali su se. Tri dana nakon Stipetićevog preuzimanja zapovjedne odgovornosti, 21. kordunski korpus na čelu s Čedom Bulatom priznao je poraz i čestitao Hrvatskoj vojsci na pobjedi.