'NE POŠTUJU ZAKON'

Nakon što je procurilo više od sto tisuća osobnih podataka građana iz agencije za naplatu potraživanja EOS Matrix, a među kojima su i podaci maloljetnika, Sandra Benčić (Možemo) i Peđa Grbin (SDP) pozvali su u ponedjeljak na zakonsko reguliranje rada tih agencija, piše Dnevno.hr.

Osim toga, podsjetili su i kako su još prije mjesec i pol dana u saborsku proceduru uputili prijedlog zakona kojim bi se onemogućila prodaja potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja bez pristanka dužnika, već bi to vrijedilo samo između banaka, no prijedlog još nije na redu za raspravu.

“Radi se o imenima, oibovima, adresama i brojevima telefona, znači svatko sada može vidjeti gdje bilo tko od tih ljudi kojima su podaci iscurili živi, svatko može znati da su nekome nešto dužni, kome i koliko, a da ne govorim da smo doslovno djecu izložili tome da su i njihovi podaci javnosti poznati i u kontekstu nekog dugovanja”, rekla je Sandra Benčić, platforma Možemo! i najavila prikupljanje potpisa kako bi se zakonski prijedlog pogurao na dnevni red rasprave.

‘Te agencije ne poštuju čak ni zakone vezano za osobne podatke građana’

Usto, dok se ne stvori regulatorni okvir, Benčić apelira na guvernera HNB-a Borisa Vujčića da odmah stavi moratorij na prodaju potrošačkih dugova koji se nalaze u kreditnim institucijama, dok od Hrvatske udruge banaka traži da se očituje o solidarnoj odgovornosti banaka, koje su dugove prodale agencijama u kojima su dužnici manje zaštićeni.

“Ovdje se radi o tome da u RH ne samo da ne postoji zakon koji bi regulirao kako radi ova djelatnost, već te agencije ne poštuju čak ni one zakone koje traže od njih kako će čuvati osobne podatke građana.

Netko može te podatke uzeti i u vaše ime sklopiti ugovor s primjerice nekim telekomoperaterom, vi ćete za mjesec dva dobiti račun pa ćete se godinama na sudu natezati da dokažete da niste vi bili ti koji su taj ugovor sklopili”, istaknuo je Peđa Grbin, SDP.

‘Zašto su Vladi važniji utjerivači dugova od njenih građana?’

Najavio je da će već ovoga tjedna u saborsku proceduru biti upućen prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se reguliralo pitanje apsolutne zastare za određene potrošačke odnose, a čime bi se pomoglo žrtvama utjerivača dugova i ovršenima.

“Nećemo stati samo na zakonu o zabrani prodaje dugova agencijama”, kazao je Grbin.

Benčić i Grbin naglašavaju da je Hrvatska dužna zaštititi građane od utjerivača dugova sukladno EU direktivi.

“Želim čuti od Vlade zašto su im važniji utjerivači dugova od njenih građana pa tu direktivu ne želi implementirati u Hrvatsku, a rok je do kraja ove godine”, rekao je Grbin.

Najveće curenje podataka do sada

Podsjetimo, od tvrtke za utjerivanje dugova EOS Matrix procurilo je više od 181 tisuće osobnih podataka građana, među kojima su i podaci 294 maloljetne osobe. No, ovo je već drugo veliko curenje podataka nakon što je u prosincu prošle godine otvorena istraga zbog curenja 77 tisuća osobnih podataka iz tvrtke B2 Kapital.

Međutim, osim toga što je riječ o najvećem curenju osobnih podataka do sada, a dodatni problem za EOS Matrix bit će objasniti kako i zašto su se među podacima koji su iscurili našli podaci maloljetnih osoba, budući je iz svega evidentno da su ih iz agencije prikupljalo.

Dodatno, sumnja se i kako agencije za naplatu potraživanja koje djeluju na području Hrvatske međusobno razmjenjuju baze podataka, što im nije dozvoljeno raditi te upravo tako i dolazi do curenja tih podataka.

Postoje 20 godina, a Ministarstvo kaže da ove godine planira zakon

O svemu se u ponedjeljak poslijepodne oglasilo i Ministarstvo financija koje po pitanju agencija za utjerivanje dugova do sada nije ništa napravilo, no kažu kako ove godine planiraju zakon koji bi u Hrvatskoj prvi put trebao regulirati rad utjerivača dugova.

Tako navode kako bi ove godine utjerivači dugova napokon trebali dobiti i regulatora. S druge strane, oporba se zalaže za ukidanje ovih agencija.

Podsjetimo, ovakve agencije za naplatu potraživanja u Hrvatskoj postoje već gotovo 20 godina, a da njihovo djelovanje nije regulirano. Usto, tržište im je vrijedno pet milijardi eura.

Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, premijer Andrej Plenković, upitan o ovoj temi, kazao je samo: “Za curenje podataka ovlasti imaju neka druga tijela, a ne Vlada. Neka se druga tijela očituju.”