Na današnji dan 27. listopada 1991. JNA je iznenada dvjema kasetnim bombama raketirala mađarski pogranični gradić Barcs. Iako je JNA Tijekom ratne 1991 godine višekratno zrakoplovima zadirala u mađarski prostor zbog čega je tamošnja diplomacija otvoreno prosvjedovala – ozravno bombardiranje nitko nije očekivao.

Drogog dana tamošnje Ministrarsvo domobranstva održalo je konferenciju za medije na kojoj je kazano kako je jedan zrakoplov neprepoznatljivih oznaka, vjerojatno jugoslavenski, oko 300 metara od Barcsa ispustio veću količinu kumulativnih granata koje su pale prvo na oranice, zatim na nogometno igralište te napokon na rubne redove kuća.

Granate su u zemlji uzrokovale kratere promjera deset centimetara i duboke od 50 do 70 centimetara. Zahvatile su oko 300 metara široku i 500 metara dugu površinu naselja. Na licu mjesta je pronađeno osamnaest neeksplodiranih granata, od kojih je jedna pala u sobu stambene kuće.

JNA negirala umiješanost

Jugoslavenska strana tvrdila je kako se radi o kazetnoj bombi švedske proizvodnje negirajući ikakvu umiješanost u ovaj ozbiljan međunarodni vojno-politički incident, dok su beogradski mediji sve u potpunosti prešutjeli. Konačno, mađarsko Ministarstvo domobranstva je 7. studenoga 1991. prezentiralo rezultate istrage koju je provela ekspertna skupina:

Pukovnik Nándor Hollosi izvijestio je da su na Barcs bačene dvije kazetne bombe tipa BL755/Ib, verzije MK3, proizvedene od strane britanske tvrtke Hunting Engineering, koje su izazvale 279 eksplozija, dok 16 malih granata nije eksplodiralo. Rečeno je da ovakve kazetne bombe od 1970. koriste engleske oružane zračne snage, kao i NATO… Bačene kazetne bombe na Barcsu bile su napunjene i zatvorene u svibnju 1987. godine. Kazeta se sastoji od sedam sektora i u svakome od njih sadrži 21 bombu (dakle ukupno 147 eksplozivnih naprava). Svaka od njih je pogodna da usmrti dvije tisuće ljudi i može probiti čelik debljine 250 mm. Povjerenstvo je utvrdilo da je sasvim isključeno da je pilot bombu slučajno otpustio ili da ju je izgubio zbog “stanja nužde”. 

Bilo je, zaključili su, vedro a naselje je bilo osvijetljeno: “Pilot je prije otpuštanja kasete napravio jedan cijeli krug iznad Barcsa kako bi jasno uočio metu. Zbog toga je napad neprijeporno izveden, ciljano, namjerno i unaprijed planirano”, rečeno je na konferenciji, a  zatim pokazano i pismo britanskoga vojnoga atašea koje sadrži službenu izjavu britanskoga ministarstva obrane koje potvrđuje da je Velika Britanija nekoliko godina ranije prodala takve kazetne bombe Jugoslaviji.

Mađari zaključili da ih je bombardirala JNA i to namjerno

“Mađarska vlada je prikazivanjem fotografije snimljene 1988. na aerodromu pored Zagreba neoborivo dokazala da je JNA na jednoj smotri zračnih snaga u svibnju te godine, javnosti prezentirala te bombe (ispod krila MiG-a 21 uz ostalo oružje vidi se i kazetna bomba BL 775), a uz to te bombe nudi kupcima i jedna jugoslavenska tvrtka koja se bavi izvozom oružja. Jednoglasan zaključak povjerenstva jest da je Barcs namjerno bombardiran…”, zaključili su mađarski istražitelji, te dodali da je golema sreća što bombe nisu pale nekoliko stotina metara bliže centru grada, jer bi tada bilo puno žrtava.