Četiri osobe su pritvorene, a dvije se nalaze na tjeralici, nakon što je beogradsko tužiteljstvo pokrenulo istragu zbog teške krađe državne imovine “izuzetno velike vrijednosti” iz Palače Srbije, jedne od najčuvanijih zgrada u zemlji koja služi kao sjedište više ministarstava.
Za krađu se doznalo prije desetak dana. Policija i dalje ispituje svjedoke i “radi na rasvjetljavanju svih detalja”. Iako se spominje krađa čak 43.000 komada državnih odlikovanja, popisa ukradenih stvari još nema. Osumnjičeno je 10 osoba, a mediji u susjedstvu su posumnjali da se iza inicijala S.H. krije bivši tajnik Ministarstva pravde Slobodan Homen. No, on je sve demantirao.
“Niti sam sudjelovao u odnošenju ordenja, niti sam u bijegu. Nije mi sasvim jasno ni zašto su policija i tužiteljstvo slučaj navodno nestalih 43.000 odlikovanja od prije više od 15 godina, kako su priopćili, tek sad pokrenuli”, rekao je Homen u priopćenju, dodavši da “nikad nije bio pozvan, niti na bilo koji način kontaktiran od strane policije i tužiteljstva”, ističući da je nadležnim tijelima poznato da već nekoliko godina ne živi u Srbiji.
Foto: Guliver Image
Dugotrajna pljačka
Tjeralice su, naime, izdane za osobama s inicijalima S.H. i S.B. Osim četvero zadržanih u pritvoru, policija je pretresla desetak lokacija i ispitala nekolicinu svjedoka, ali nema ni traga vrijednom nacionalnom blagu. Nije oznata ni njegova vrijednost. Zna se samo da je ukradeno u razdoblju od 2009. do 2018. godine.
Politolog i heraldičar Nemanja Todorović Štiplija tvrdi da nije poznato što se čuvalo u uredima Palače Srbije, jer popis nije javno dostupan. On drži da je vrlo vjerojatno da su ondje bile velike količine rezervnoih i nedodijeljenih odlikovanja iz doba bivše Jugoslavije, ali i njenih pravnih sljednica, Savezne Republike Jugoslavije i Državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Recimo, u Jugoslaviji su postojala 42 odlikovanja – 35 odličja, šest medalja i jedna spomenica. “Većina nižih odlikovanja, koji su se masovno dodjeljivali, bili su niže kvalitete i od najobičnijih metala. Međutim, postojalo je desetak odlikovanja najvišeg ranga koja su izrađivana od plemenitih metala, kao i od dragog, odnosno poludragog kamenja”, rekao je Štiplija za Radio Slobodna Europa, dodavši da su ta odlikovanja vrijedna u kolekcionarskom smislu zbog malog broja primjeraka, a dala bi se dobro i unovčiti zbog materijala od kojih su izrađeni.
Rubini, briljanti, zlato…
Primjerice, najviše odličje SFRJ, Orden Jugoslavenske velike zvijezde, izrađen je od zlata i srebra s 10 briljanata i 40 rubina. Najviše vojno odličje, Orden slobode, i bivšoj je državi dodijeljeno samo šest puta, a bilo je izrađeno od zlata i platine, s 45 rubina i 61 briljantom. Kasnije države su dodavale ili oduzimale odličja u sustavu, ali svima su zajednički “lošiji” materijali izrade.
“Nova odlikovanja koja su napravljena su niže kvalitete izrade, najčešće s umjetnim kamenjem. Međutim, neka od zadržanih odlikovanja bila su od najveće vrijednosti, poput Ordena narodnog heroja ili Ordena slobode”, rekao je Štiplija dodavši da su odlikovanja trebala biti pospremljena u muzeje i arhive, a ne u Palači Srbije.
Tu zgradu čuva posebna Jedinica za osiguranje objekata i osoba MUP-a, tvrdi umirovljena pukovnica MUP-a i oporbena zastupnica Slavica Radovanović. Kaže da je zgrada pokrivena na ulazima te da policija ne pregledava urede i katove, osim ako je to neophodno.
“Ljudi koji svaki dan ulaze i rade u zgradi se poznaju sa pripadnicima MUP-a i sami po sebi ne izazivaju sumnju. Prilikom izlaska iz zgrade, oni nisu obvezni ponovno skenirati stvari, tako da u torbi ili negdje mogu da imaju nešto što pripada zgradi”, rekla je i dodala da dužnosnici mogu pisanim putem obavijestiti osiguranje da će se dio inventara iznositi iz zgrade, zbog, recimo, čuvanja na drugim lokacijama.
Država ne brine
U slučaju nestanka odlikovanja, Radovanović ističe da se vrlo vjerojatno radilo o sigurnosnom propustu službe koja je zadužena za njihovo čuvanje. Zanimljivo, u toj se zgradi nalazi i Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije, što dodatno komplicira cijelu situaciju.
“To nije mali broj. Ako vidite da to nedostaje, netko tko o tome brine je trebao napraviti izvještaj i signalizirati odgovarajućoj službi da tih predmeta nema. Svake godine radi se popis. Ako je to sukcesivno iznošeno nekoliko godina, popis je to trebao pokazati”, zaključuje Radovanović.
Štiplija, pak, tvrdi da se Srbija ne brine o svom naslijeđu. “Država ne upravlja na pravi način ostavštinom, naročito onom koja je ostala iz perioda SFRJ. Mislim da je to zanemarena oblast i da samim tim nitko nije obraćao pažnju na to što se tu čuva, što je popisano, a što fali”, zaključuje Štiplija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.