Građani i poduzetnici u Hrvatskoj mogu očekivati poskupljenje plina i struje od 1. listopada, jer je Vlada najavila smanjenje subvencija za energente. Iako će neki oblici pomoći ostati, subvencije neće biti tako široko dostupne kao dosad. Prema informacijama iz Banskih dvora, Vlada razmatra prilagodbe postojećih mjera, koje će biti precizirane idući tjedan kada započnu konkretniji razgovori unutar resora.

Moguće je da će se smanjiti prag potrošnje struje na polugodišnjoj razini kako bi se ublažio financijski udar na kućanstva koja su već pogođena visokom inflacijom. Trenutno, kućanstva plaćaju zajamčenu cijenu struje od 59 eura po megavatsatu za potrošnju do 3000 kilovatsati, dok je cijena za višu potrošnju 88 eura po megavatsatu. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar potvrdio je da će cijene struje i plina blago rasti nakon što HERA objavi novu metodologiju izračuna cijena.

Šušnjar je izjavio da će se mjere prilagoditi prema uputama Europske komisije, s blagim korekcijama koje neće značajno utjecati na građane i male poduzetnike, dok će veliki poduzetnici i dalje plaćati tržišne cijene energenata.

Među prijedlozima je i jednokratna pomoć umirovljenicima, iako još nije odlučeno hoće li se ta pomoć ponovno isplaćivati. Zabrinutost zbog mogućeg ukidanja subvencija za plin izrazili su i iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), naglašavajući da bi to moglo uzrokovati porast troškova za male poduzetnike, čak i do 30 posto.

Energetski stručnjak Ivica Jakić smatra da Vlada neće uvesti velike promjene u model subvencioniranja, posebno za građane. Očekuje kompromisno rješenje koje neće previše opteretiti HEP i druge opskrbljivače energijom. Jakić ističe da su trenutačne burzovne cijene energenata znatno niže nego prošle godine, što bi moglo olakšati prilagodbu mjera.

HUP također izražava zabrinutost zbog mogućih redukcija i povećanja cijena električne energije, posebno u industriji, koja se već suočava s višim troškovima energije u usporedbi s kućanstvima. Trenutačni model subvencioniranja obavlja se kroz financijsku pomoć opskrbljivačima, pri čemu država pokriva razliku između tržišnih i naplaćenih cijena energenata.

Vlada se suočava s izazovom kako balansirati između potreba građana, gospodarstva i održivosti proračuna u vremenu kada su globalne cijene energenata podložne velikim promjenama zbog geopolitičkih nestabilnosti.

Usklađenje Mirovina od 7,46%: Je li dovoljno za podmirenje povećanja troškova plina i struje

Najnovije usklađenje mirovina od 7,46% koje će uskoro stupiti na snagu, iako će donijeti određeno financijsko olakšanje za umirovljenike, moglo bi biti nedovoljno da se pokrije očekivano povećanje cijena plina i struje.

S obzirom na to da će cijene energenata porasti od 1. listopada, mnogi umirovljenici će se suočiti s dodatnim financijskim pritiskom, posebno oni koji već žive na granici siromaštva. Trenutna inflacija, koja je već značajno smanjila kupovnu moć mirovina, dodatno će otežati situaciju. Dok usklađenje od 7,46% može pomoći u pokrivanju osnovnih troškova života, teško je zamisliti da će to povećanje biti dovoljno za amortiziranje svih novih troškova, posebno onih koji se odnose na energente.

Osim povećanja cijena plina i struje, umirovljenici će se i dalje suočavati s rastom cijena hrane i drugih osnovnih potrepština, što će dodatno smanjiti učinak ovog usklađenja. S obzirom na ograničene resurse kojima raspolažu, mnogi umirovljenici će morati donositi teške odluke kako bi uskladili svoje troškove s novim proračunskim mogućnostima.

Vlada je ranije najavila dodatnu pomoć za najugroženije skupine, no još nije jasno hoće li ta pomoć biti dovoljna da se značajno ublaže posljedice rasta troškova života. Za mnoge umirovljenike, ovo usklađenje mirovina, iako korisno, vjerojatno neće biti dovoljno da se u potpunosti nadoknade novi troškovi koje donosi rast cijena energenata.