BIO JE ARKANOV 'TIGAR"

Bora Đorđević, poznatiji kao Bora Čorba, frontmen i osnivač rock grupe Riblja Čorba, tijekom 1990-ih godina ušao je u politički i nacionalistički diskurs koji je doveo do njegovog imenovanja za četničkog vojvodu. Bora je poznat po svojim kontraverznim stavovima i pjesmama koje su reflektovale njegov nacionalizam i podršku srpskim paravojnim formacijama tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Kako je postao četnički vojvoda?

Bora Đorđević je 1993. godine od strane Srpske radikalne stranke, na čelu s Vojislavom Šešeljem, dobio titulu četničkog vojvode. Ovo imenovanje je dio Šešeljeve prakse dodijelio naslov pojedincima koji su se isticali u podršci četničkog pokreta ili srpskoj nacionalističkoj ideologiji. Titula vojvode u tom kontekstu imala je više simbolički nego vojni značaj, iako je promovirana u duhu tradicije i ideologije četničkog pokreta.

Učešće u ratu i boravak u Hrvatskoj

Bora Đorđević nije bio direktno uključen u oružane sukobe, ali je tijekom rata posećivao frontove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje je održavao koncerte srpskih vojnika. Svojim djelovanjem podržavao je moralnu snagu srpskih i propagirao nacionalističke ideje.

Posebno je poznato da je posjetio položaje srpskih snaga u Slavoniji i na drugim mjestima gdje su se vodile borbe protiv hrvatskih snaga. Međutim, Bora Đorđević nije sudjelovao u borbenim akcijama, već je njegova uloga bila simbolična i propagandna.

Četničke pjesme

Bora Đorđević je tijekom 1990-ih izvodio i pisao pjesme koje su imale jasnu nacionalističku i često četničku konotaciju. Jedna od najpoznatijih pjesama iz tog razdoblja je „Nećemo Europu, NATO, Ameriku“, u kojoj se izražavaju antizapadne stavove i podržavaju srpske paravojne formacije. Također, Bora je izvodio i pjesme koje su direktno veličale četnički pokret i njegove vođe, čime je dodatno pojačao svoj imidž u nacionalističkim krugovima.

Njegove pjesme iz tog razdoblja često su sadržavale otvorene pozive na borbu protiv neprijatelja Srba, što je bilo u skladu sa ratnohuškačkim retorikom koji su koristili mnogi srpski političari i javne ličnosti tog vremena.

Bora Đorđević je kroz svoju glazbu i javne nastupe dao značajan doprinos propagiranju srpskog nacionalizma tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, što je ostavilo dubok trag u njegovom kasnijem umjetničkom i javnom radu.

Neki ga obožavaju kao pjevača, ali da li bi ga obožavali da su pjevači Arkan, Šešelj, Mladić, Šljivančanin i drugi zlotvori?

Vjerojatno ne bi ga obožavali. Bora Đorđević je, kao i Arkan, Šešelj, Mladić i Šljivančanin, aktivno podržavao ideologiju koja je nanela ogromnu štetu i patnju ljudima tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Kao četnički vojvoda, Bora se svrstao uz one koji su činili ili podržavali ratne zločine, čime je izgubio podršku i poštovanje mnogih ljudi koji su nekada cijenili njegovu muziku.

Njegovo otvoreno svrstavanje uz četnički pokret i zločince iz ratova 1990-ih ostavilo je dubok moralni trag na njegovu umjetničku karijeru. Mnogi ljudi, koji prepoznaju težinu zločina koje su počinili pojedinci, ne bi mogli odvoje njegovu umjetnost od njegovih političkih stavova i postupaka. Samim tim, oni koji se zalažu za pravdu, ljudska prava i pomirenje, ne bi mogli da ga obožavaju kao umjetnika.

Kako to biva u nas Hrvata, što ljudi sto čudi, pa tko voli četničkog vojvodu, teško to možemo zabraniti kao i jugoslavensku zastavu u Splitu!

I to je previše što je dobio medijskog prostora na ovom Portalu!

Mandić je na hrvatskoj “crnoj listi”

Željka znam od 1972. godine. Bili smo kao braća. Stanovao sam u Ulici 27. marta 67, a na broju 83… Cecu sam upoznao sa Željkom. To je bilo na proslavi Srpske dobrovoljačke garde u Erdutu”, hvali se Mandić ratovanjem u Hrvatskoj, a ne skriva niti da je na „crnoj listi” zbog koje, u strahu od uhićenja, ne prelazi srpsku granicu.

"UMJETIČKO DJELO"