Nebo nad južnom Grčkom bilo je narančaste boje zbog prašine koja se širila Sredozemnim morem iz sjeverne Afrike, a koja je zahvatila Akropolu i druge znamenitosti Atene. Meteorolozi najavljuju da će se nebo raščistiti tijekom dana. Jaki južni vjetrovi donijeli su saharski pijesak zbog čega je grčka prijestolnica izgledala kao iz SF filmova o Marsu.

Vlasti kažu kako je ovo jedan od najgorih slučajeva vezanih uz pustinjski pijesak koji je pogodio državu od ožujka 2018. kada je gustom prašinom bila prekrivena Kreta. Prema kraju mjeseca, prema projekcijama COPERNICUS-a, i u Hrvatsku bi nam ponovno mogla stići ta nepopularna meteorološka pojava – pustinjski pijesak.

Pojava saharskog pijeska u Hrvatskoj može zvučati egzotično, a nekima možda i zastrašujuće, no nije riječ o neobičnoj, niti novoj pojavi. Događa se nekoliko puta godišnje, a po pitanju utjecaja na zdravlje, najviše su ugrožene osobe s kroničnim plućnim i srčano-žilnim bolestima. Pustinjska prašina se sastoji pretežno od sitnih čestica. One su tako lagane da ih vjetrovi brzo uskovitlaju te prenose u srednju i višu troposferu; mogu dostići visinu od pet do 10 kilometara u atmosferi, navodi stranica Vrijeme i radar.

Zagađenje zraka

Čestice se miješaju sa zrakom i putuju na velike udaljenosti u Zemljinoj atmosferi kao aerosoli. Ako nema vjetra, mogu lebdjeti nad sjevernom Afrikom i do šest mjeseci. Sitni pijesak u zraku ponekad može ozbiljno ograničiti vidljivost. Zbog međudjelovanja čestica prašine, oblaka te drugih aerosola u visinskom zraku, nebo postaje narančasto do crveno. Ova boja može izazvati spektakularne izlaske i zalaske sunca.

No osim što saharski pijesak može zadati glavobolje svima koji su nedavno oprali stakla, a potom ostali neugodno iznenađeni tragovima takozvane „prljave kiše“ iz takvog oblaka, mnogi su raspravljali o mogućnosti štetnog utjecaja saharske prašine na zdravlje.

Iako nema govora o „strašnoj opasnosti“, činjenica je da saharski pijesak, kao i bilo koje drugo onečišćenje zraka, nosi stanovite rizike po zdravlje. O njima izvještava i američka agencija CDC (Centri za kontrolu i prevenciju bolesti); naime, saharski pijesak redovito stiže i do Sjedinjenih Američkih Država, a obično je vrhunac te „sezone“ od kraja lipnja do početka kolovoza.

Foto: Guliver Image/ AP Photo/Petros Giannakouris

Rizične skupine

Saharska prašina može biti štetna za vaše zdravlje, napominje CDC. Sitne čestice se mogu udahnuti te ući u pluća i krvotok, potencijalno izazivajući napadaje kod ljudi koji boluju od astme te pogoršavajući druga respiratorna stanja.

Saharska prašina može utjecati na svakoga, ali kao i svako drugo onečišćenje česticama, nekima će smetati više nego drugima. Tegobe zbog izlaganja saharskom pijesku vjerojatnije će imati: mala djeca i bebe, starije osobe, osobe s podležećim bolestima pluća, osobe s kroničnim bolestima srca i krvnih žila. Ako imate astmu, saharska prašina može pogoršati vaše simptome, stoga treba voditi računa o danima kada su razine zagađenja visoke.

Veće čestice saharske prašine mogu iritirati kožu i oči, a manje se mogu udahnuti te uzrokovati respiratorne poremećaje i kardiovaskularne probleme. Saharski je pijesak, prema iskustvu iz SAD-a, povezan s povećanim brojem posjeta hitnoj službi zbog: astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i infekcija dišnog sustava.