Poruka iz MMF-a: Svjetlija budućnost za Hrvate je nadomak ruke. Samo trebaju djelovati odmah!

"Nakon velike kontrakcije od 8 posto u 2020. čini se da je gospodarstvo spremno za rast od 5 do 6 posto u 2021., potaknuto oporavkom sektora usluga i investicija, pod uvjetom da pandemija ne priredi daljnja neugodna iznenađenja. (...) Bude li sreće da se ostvare dobri turistički rezultati, i ako kampanja cijepljenja u sljedećih nekoliko mjeseci bude uspješna, rast bi ove godine mogao i premašiti 6 posto. Uz pretpostavku da će pandemija oslabjeti do kraja ove godine, rast bi u idućih nekoliko godina mogao ostati visok ako Hrvatska u potpunosti i pravovremeno iskoristi, potencijalno znatan, predstojeći priljev sredstava iz fondova EU-a", istaknuto je u izjavi Misije MMF-a na kraju njihova posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, na temelju članka IV. statuta MMF-a.

Pritom napominju da se oporavak primjetno ubrzao od prvog tromjesečja, da aktivnosti u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji već nadmašuju one iz 2019., a broj registriranih nezaposlenih osoba ukupno se smanjio za gotovo 13 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Međutim, upozoravaju iz MMF-a, turizam i izravno povezani sektori nisu se još potpuno oporavili, a za to će vjerojatno biti potrebna još godina ili dvije.

Brze mjere hrvatskih vlasti

Članovi Misije naglasili su da je Hrvatska stavljena na tešku kušnju zbog pandemije i dva velika potresa, no kako je pritom pokazala svoju otpornost.

"Kontrakcija gospodarstva u 2020. godini, koliko god bila teška, nije bila toliko snažna kao kontrakcije mnogih drugih gospodarstava u kojima turizam ima važnu ulogu. To u prvom redu treba zahvaliti brzim mjerama koje su poduzele hrvatske vlasti", ocjenjuju članovi Misije. 

Napominju i kako je teško precizno odrediti koliko bi kontrakcija gospodarstva i povećanje nejednakosti bili veći da hrvatske vlasti nisu poduzele cijeli niz tih mjera. 

"Mjere potpore moraju ostati na snazi dok se zdravlje stanovništva i gospodarstva potpuno ne povrati. Kako se uvjeti budu poboljšavali, mjere potpore treba preusmjeravati na pripremu radne snage za poslijepandemijski svijet i olakšavanje oporavka bilanci održivih poduzeća. Nakon toga treba prihvatiti izazov ponovnog smanjivanja proračunskog manjka i javnog duga, uz istovremeno povećavanje dinamike rasta. Izdašna financijska sredstva EU-a pružaju povijesnu priliku za uspješno savladavanje tih izazova i tu priliku treba u cijelosti i pravovremeno iskoristiti", ocjenjuje Misija MMF-a.

Nije pravo vrijeme za daljnje smanjenje poreza

Podsjeća i na niz mjera potpore koje su poduzele hrvatske vlasti. Kao što je te mjere potpore bilo nužno provesti u najgorem razdoblju krize, tako sada moraju biti bolje usmjerene u gospodarske sektore koji sporije napreduju i moraju ostati na snazi dok se gospodarstvo značajnije ne oporavi, poručuju. 

Ustvrdili su i da je najvažnije od svega da cijepljenje bude što uspješnije i što sveobuhvatnije, da se dodatni troškovi zdravstva u cijelosti podmire i da se dospjele neplaćene obveze u zdravstvenom sustavu smanje u najvećoj mogućoj mjeri.

Uz korištenje sredstava iz fondova kao što je Europski socijalni fond, fiskalni resursi koji se ove godine uštede zbog poboljšanja uvjeta mogu se korisno preusmjeriti za osposobljavanje većeg broja radnika u nekim područjima, npr. u području zelenog gospodarstva i digitalizacije, predložili su iz MMF-a.

"Ukratko, članovi Misije smatraju da je u 2021. najvažniji fiskalni cilj usredotočiti se na pametno trošenje raspoloživih sredstava s ciljem ozdravljenja gospodarstva. Ako se to ove godine uspješno ostvari, stvorit će se čvršća osnova za nastojanja usmjerena prema smanjenju manjka i duga u sljedećih nekoliko godina", napisali su u zaključnoj izjavi. 

Kad je riječ o prihodima, Misija MMF-a smatra da hrvatske vlasti trebaju sačuvati sva raspoloživa sredstva za podmirenje mogućih neočekivanih rashoda i u 2022. te dugo nakon toga.

"To je jasna pouka ovoga potpuno nepredviđenog šoka koji je svijet doživio. Smatramo da sad nije pravo vrijeme za daljnje smanjenje poreza ili slabljenje porezne osnovice. Trenutačne okolnosti i dalje su previše neizvjesne da bi si Hrvatska to mogla priuštiti", istaknuli su.

Sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost daju jedinstvenu priliku za gospodarski razvoj

Ustvrdili su i kako nema mnogo dvojbi oko toga da će poslijepandemijski svijet biti "zeleniji" te digitaliziraniji u najosnovnijim životnim aspektima, pa bi Hrvatska "trebala poduzeti krupne korake u tim dvama područjima, koja će još desetljećima donositi znatne prinose na investicije". 

Iz MMF-a su iznova kao najvažniju preporuku istaknuli povećanje javnih investicija radi budućeg rasta. To im je bila i najvažnija preporuka i nakon prošlih konzultacija, a poručili su da je sada to uvjerenje samo još čvršće jer treba uzeti u obzir da je Hrvatska u jednom pogledu zapravo u boljem položaju nego što je bila prije pandemije.

Naime, riječ je o izdašnoj dodjeli sredstava iz fondova EU-a, uključujući Fond za oporavak i otpornost. Resursi tog fonda iznose 10,6 posto BDP-a u bespovratnim sredstvima koja se trebaju iskoristiti do 2026.

"Dodjelom tih sredstava pruža se zaista jedinstvena prilika na putu gospodarskog razvoja, koju mnoge zemlje na svijetu nisu imale sreće dobiti. Važno je da svi dionici u Hrvatskoj potpuno razumiju koliko je važno tu priliku iskoristiti. Ta su sredstva raspoloživa, ali treba ih učinkovito i pravovremeno apsorbirati, kao i popratiti potrebnim reformama", istaknuli su iz MMF-a.

Zahvaljujući priljevu tih sredstava iz fondova EU-a, koji počinje krajem ove godine, Hrvatska može znatno povećati svoj javni kapital, dekarbonizirati gospodarstvo, uhvatiti korak s digitalizacijom i poboljšati pomorske i željezničke prometne sustave.

"Ako predviđene investicije budu išle po planu, naša je trenutačna procjena da bi samo sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost mogla dodati čak 2,9 postotnih bodova realnom BDP-u tijekom sljedećih dvadeset godina", procijenili su u MMF-u.

Prilika za smanjivanje dohodovnog jaza u odnosu na EU

Zbroje li se učinci planiranih reformi te ostala sredstva iz fondova EU-a, razvidno je da je Hrvatska sada u najboljoj prilici od stjecanja neovisnosti da znatno smanji sadašnji jaz u dohotku po stanovniku od 35 posto u odnosu na prosjek EU-a, smatraju u MMF-u.

Ustvrdili su i da bi izgledi za život u dinamičnom društvu čiji se prosperitet ubrzano približava razinama u EU-u mogli nagnati mlade da temeljito preispitaju planove za budućnost, pa bi se mogao dodatno suzbiti val iseljavanja u inozemstvo.

"To bi onda proizvelo pozitivan učinak smanjenja rizika za održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava. Sada je, kao nikada prije, pravi trenutak za započinjanje uspješnog ciklusa i izlazak iz ranijih začaranih krugova", naglašeno je.   

Misija navodi i kako su hrvatske vlasti od MMF-a zatražile Procjenu upravljanja javnim investicijama (Public Management Investment Assessment, PIMA), koja će se provesti u kolovozu ove godine, a na osnovi koje će se pripremiti akcijski plan kojim će se osigurati da investicijska potrošnja bude učinkovita, da uzima u obzir probleme vezane uz klimatske promjene i da podupire održiv dugoročni rast.

U hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti navode se glavne reformske obveze u pet komponenata - zeleno i digitalno gospodarstvo, javna uprava i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanja, tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo - pri čemu su iz MMF-a ustvrdili da su te komponente ključne kako bi Hrvatska imala potrebnu fleksibilnost za uspješno upravljanje gospodarstvom kada uđe u europodručje.

Reforme potrebne za snažnije javne financije

Kad je riječ o reformskim područjima koja su usredotočena na snagu javnih financija, članovi Misije, uz opasku o nužnosti potpore svih dionika, na prvom mjestu apostrofirali su potrebu reforme državne uprave i administracije, uključujući modernizaciju sustava javnih plaća te poboljšanje teritorijalnog ustroja regionalnih i lokalnih razina države.

Zatim, tu je prestanak provedbe privremenih mjera za rješavanje dospjelih neplaćenih obveza zdravstvenog sustava restrukturiranjem njegove troškovne strukture, kao i pronalaženje održivije osnove prihoda kako bi se održali standardi kvalitete u zdravstvu. 

Sugeriraju i izradu i provedbu sveobuhvatne strategije za poduzeća u državnom vlasništvu, uključujući razdvajanje strateških i nestrateških djelatnosti, te poboljšanje sustava nadzora za strateška poduzeća kako bi se osiguralo da ona primjereno pridonose proračunu tako što će ostati financijski snažna nakon što podmire svoje obveze javnih usluga. "Opredijeljenost hrvatskih vlasti da prodaju neka nestrateška državna poduzeća u sljedećih nekoliko godina predstavlja ohrabrujući početak", napisali su iz MMF-a.

Istaknuli su i potrebu reformi u cilju osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustava, s obzirom na starenje stanovništva. 

Osim tih područja, dodaju kako je i nadalje nužno stalno poboljšavati konkurentnost hrvatskog gospodarstva kroz aktivan dijalog s privatnim sektorom. 

Tako su između ostalog ustvrdili da, kako bi predstojeće povećanje javnih investicija imalo maksimalan utjecaj na stopu rasta gospodarstva, ono mora biti popraćeno povećanjem privatnih investicija.

"Reforme okvira za restrukturiranje duga, insolventnost i nastojanja da se dodatno poboljša predvidljivost i učinkovitost pravnih postupaka i dalje su najvažniji za privlačenje više investicija jer se time investitorima omogućuje da ulažu s većim povjerenjem", napisali su.

Bankovni sustav likvidan i dovoljno kapitaliziran

"Monetarna politika i dalje je vrlo ekspanzivna, u okviru sidra deviznog tečaja uspostavljenog 1993. Ta je politika primjerena s obzirom na to da gospodarstvu treba pomoći da se potpuno oporavi", naglasili su članovi Misije. 

Ocijenili su da će nedavno povećanje inflacije najvjerojatnije biti prolazno, no ako se pokaže da su inflacijski pritisci postojaniji nego u europodručju, "HNB može razmotriti smanjivanje viška likvidnosti u bankovnom sustavu, uz održanje tečajne stabilnosti". 

U MMF-u smatraju da je hrvatski bankovni sustav i dalje likvidan i u prosjeku dovoljno kapitaliziran te da ima više nego dovoljno sredstava da udovolji potražnji za kreditima u gospodarstvu. 

Stambeno kreditiranje i dalje je snažno, dok su se s druge strane neosigurani gotovinski krediti stanovništvu smanjili, što ocjenjuju pozitivnim.

"Iako je udio neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima ostao stabilan, udio tzv. kredita u fazi 2, pokazatelj koji upućuje na probleme s kvalitetom aktive u budućnosti, povećao se, osobito za nefinancijska poduzeća. Takvo kretanje zahtijeva nastavak pomnog praćenja", upozorili su iz MMF-a.

Ustvrdili su i da pandemija nije utjecala na trend povećanja cijena stambenih nekretnina u Zagrebu i priobalnom području. Pritom, u onoj mjeri u kojoj kupnje stambenih nekretnina nisu potaknute prekomjernim zaduživanjem stanovništva, one ne predstavljaju neposredan rizik za financijsku stabilnost, mišljenja su u MMF-u.

Međutim, napominju da i to zahtijeva daljnje praćenje od strane HNB-a, pa bi, ako to okolnosti budu zahtijevale, HNB "mogao razmotriti uspostavu formalnijih makroprudencijalnih mjera, osim sadašnjeg implicitnog omjera otplate duga i dohotka iz Ovršnog zakona". 

Zaključno ocjenjuju da Hrvatska, unatoč znatnom pogoršanju uzrokovanom pandemijom, ima rijetku priliku da u sljedećih pet godina povrati zdravlje svom gospodarstvu i stanovništvu.

"Uz pomoć sredstava iz fondova EU-a, može povećati javne investicije koje su potrebne za znatno veće stope rasta. Takve prilike ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. Odgovornost za ta nastojanja ne leži samo na hrvatskim vlastima. Svi dionici u društvu moraju im pružiti podršku u provedbi važnih reformi, dajući svoj doprinos ponovnom poticanju privatnih investicija i inovacija. Uvođenje eura pomoći će da se eliminiraju neke gospodarske poteškoće tako što će se ukloniti tečajni rizik. No ostvarivanje maksimalnih koristi od valutne unije zahtijeva snažnu usredotočenost i pripreme. Svjetlija budućnost je nadomak ruke. Treba djelovati odmah", zaključna je poruka članova Misije MMF-a.