SULUDO

Pitanje posmrtnih ostataka ustaša i domobrana iz Slovenije otvara važnu temu vezanu za sudbinu žrtava iz Drugog svjetskog rata, posebno nakon kraja rata, kada su brojne ustaške i domobranske postrojbe, zajedno s civilima, bježale prema Austriji, u nadi da će se predati zapadnim Saveznicima. Mnoge od tih skupina zaustavljene su na granici s Austrijom ili u Sloveniji, gdje su partizanske snage izvršile masovne likvidacije. Tenkovski rovovi, jame i masovne grobnice širom Slovenije postale su posljednja počivališta tisuća ljudi, uključujući vojnike i civile.

Slovenski kriminalist Pavel Jamnik, bivši voditelj istrage poslijeratnih zločina u Sloveniji, više je puta istaknuo kako su slovenske vlasti pozivale Hrvatsku da preuzme posmrtne ostatke ustaša i domobrana koji su pronađeni na području Slovenije. Međutim, prema njegovim riječima, reakcija hrvatskih vlasti nije bila zadovoljavajuća, jer unatoč tim pozivima nije bilo konkretnih akcija za preuzimanje tih ostataka.

Ova situacija ukazuje na složene političke, povijesne i društvene odnose između Hrvatske i Slovenije, kao i na osjetljivu prirodu nasljeđa Drugog svjetskog rata u postkomunističkim zemljama. U Hrvatskoj se i dalje vode rasprave o tome kako se odnositi prema ustaškim i domobranskim formacijama iz tog razdoblja, koje su bile povezane s režimom NDH i ratnim zločinima, ali su također i žrtve poslijeratnih komunističkih likvidacija.

Neslaganje oko preuzimanja ostataka također može biti povezano s političkim i društvenim osjećajima unutar Hrvatske, gdje je pitanje Drugog svjetskog rata i poslijeratnih represalija još uvijek predmet podijeljenih mišljenja. Mnogi smatraju da te žrtve trebaju dostojno pokopati, dok drugi upozoravaju na opasnost od povijesnog revizionizma.

U svakom slučaju, pitanje tih posmrtnih ostataka ostaje otvoreno i odražava šire povijesne tenzije između država bivše Jugoslavije, kao i poteškoće u suočavanju s nasljeđem zločina iz tog razdoblja.