Na današnji dan 1995. godine započela je vojno-redarska operacija “Bljesak” u kojoj su snage Hrvatske vojske i policije oslobodile okupirano područje Zapadne Slavonije. U samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija, au operaciji je sudjelovalo oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca .
Ove fascinantne brojke postaju još zanimljivije kada im se pridoda podatak o čak 1.500 srpskih vojnika koji su se predali hrvatskoj vojsci, što je više od sveukupnog broja zarobljenih neprijatelja kroz cijeli Domovinski rat.
Zašto je došlo do tako masovne predaje?
Usporedbe radi, u monumentalnoj vojnoj operaciji Oluja kojom je oslobođeno 10 400 četvornih kilometara, sudjelovalo je 120 000 hrvatskih vojnika i tada se, doduše, predao cijeli jedan korpus, no oni nisu dobili slobodan prelazak bez zadržavanja uz, jasno, obavezu predaje oružja. U Bljesku koji se prethodno dogodio, a koji je obuhvaćao oslobađanje znatno manjeg teritorija, došlo je do neočekivanog masovnog zarobljavanja srpskih neprijatelja. Da nije riječ samo o “uljuljanosti” Srba u 4-godišnjoj okupaciji i zatečenosti odlučnošću i opremljenošću hrvatske vojske, objasnio nam je povjesničar Tomislav Šulj :
“Cijela akcija odigrala se prebrzo da bi se mogla samo tako izvući. Osim toga, koridor za izvlačenje bio je nemjerljivo uži nego u Oluji. U Bljesku su priliku za izvlačenje imali na samo jednom mjestu i to preko Save. U Oluji su im koridori za izlazak omogućeni na jako puno mjesta.”
“Zapamtili akciju iz Bljeska, pa bolje reagirali u Oluji”
Šulj podsjeća i kako se neprijateljska strana za Oluju ipak pripremala:
“Osim što su očekivali veliku akciju HV-a, Srbi su zapamtili lekciju od samo nekoliko mjeseci prije. Bljesak ih je uistinu iznenadio.”
Povjesničar Borna Marinić kaže kako srpske snage nisu imale izbora:
“51. pakračka pješačka brigada SVK potpukovnika Steve Harambašića bila je opkoljena. Nisu imali izbora. Tada je kao glavni pregovarač poražene srpske strane nastupio Veljko Džakula.”
Masovnu predaju srpskih vojnika, najbolje opisuju oni koji su je vidjeli. Jedan od njih je Siniša Trstenjak koji je kao bivši pripadnik SJP “Ris” sudjelovao u ovoj akciji i bio među prvima koji su ušli u Okučane:
“Predali se k'o zadnje babe”
“Ponašali su se uplašeno. Bili su uvjereni da će ih 'ustaše poubijati', a mi smo ih smirivali, nudili im vodu i hranu, popisivali, pregledavali, dali im potrebnu skrb i slično. Osim toga, mogli su birati žele li napustiti Hrvatsku. Tko je želio, mogao je neometano otići, a tko je htio ostati, najnormalnije se vratio kući. Zlostavljanja ili maltretiranja nisu se dogodila prema vojnicima niti policajcima, a osobito prema civilima.”
Nakon oslobađanja uporišta Omanovac, pripadnici SJP Orlovi u progonu neprijateljskih snaga svjedočili su kako su se neprijateljski vojnici masovno preoblačili u civilnu odjeću odbacivši neprijateljske vojne odore i kao takve spase potražili su u predaji civilnih vlasti RH.
“Predali su se k'o zadnje babe”, sarkastično su komentirali ovaj čin.
Srpska vojska bila je poražena do koljena, a kako bi sa sebe isprala ljagu “gubitnika”, Mile Martić odlučio se na sramotan potez raketiranja hrvatskih gradova. Trećeg dana Bljeska, središte Zagreba je u dva navrata zasuto kasetnim bombama zbog čega je smrtno stradalo nekoliko civila, a brojni su ranjeni.
U akciji Bljesak koju su predvodili Janko Bobetko, Luka Džanko, Petar Stipetić i Marijan Mareković, sa neprijateljske strane zabilježeni su veliki gubitci. Poginulo je 350 do 450 srpskih vojnika, dok ih je oko 1.200 ranjenih.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.