Prijenos smrti: Ovako je izgledala akcija izviđanja u kojoj je poginuo Lederer (VIDEO)

Prije malo više od mjesec dana, Hrvatska je obilježila godišnjicu tragične pogibije snimatelja  Gordana Lederera  koji je  snimao izviđanje brda Čukur  kraj Hrvatske Kostajnice – na tom mjestu i nastradao od snajperskog metka.

Spot “Banijska praskozorja” koji je sastavljen od Ledererovih kadrova, na široko je poznat, no što je ovaj snimatelj činio u posljednjim trenucima svog života, otkriva kratki dokumentarni film “Ophodnja u  suton” . 

Učinio ono što je malo tko: Snimao smrtonosnu akciju izviđanja

Glavni protagonisti ovoga filma su branitelji koji su dobili iznimno težak zadatak: izvidjeti teren na brdu Čukur s kojeg je prijetila opasnost. Ovakve zadaće visokog rizika tijekom, ne samo Domovinskog, nego svih ratova općenito, obavljaju samo najbolji, najsposobniji i najhrabriji. Riječ je o akcijama koje se snimaju iznimno rijetko, no Gordan Lederer svojim je kadrovima svima želio predočiti koliko su žrtvu izviđači spremni podnijeti kako bi oslobodili zemlju.

Naime, radi se o malim borbenim grupama koje su u takvim situacijama efikasnije za borbene radnje. Prilikom izviđanja terena, najčešće su zamaskirani, potpuno nečujni, a umjesto verbalne komunikacije koriste se znakovi. 

“Snimao je kako se služimo znakovima”

“Lederer je čuo da spremamo akciju izviđanja i došao k nama. Pošli smo ujutro oko 9h, a Gordan je išao za nama. Nije bilo riječi, sporazumjevali smo se znakovima. Ni sami nismo poznavali teren, pa smo išli nasumično. Nismo znali u što idemo i morali smo biti jako oprezni.”, pričaju izviđači koje je pratio Lederer.

“Gordan je snimao naše pokrete ruku i znakova, hodajući kroz šumu snimao nas je na preskok, a mi smo mu pokazivali što da snimi. Morate biti svjesni da za snimanje tako opasne akcije morate imati srce. Gordan nije snimao iz daljine, on je snimao čistu akciju, bio je dio nje.” 

Razdvojili su se u dvije grupe. Jedna je naišla na drvenu kuću iz koje se čula galama i pjesma:

“Gordan je želio više…”

Javili smo se drugoj grupi da smo naletjeli na tu kuću. Gordan je izašao ispred nas i snimio Vesu sa puškom u ruci. Kad je Veso vidio brisani prostor, rekao je ugasi kameru… Gordan je to učinio, izašao dolje i spojio se s drugom grupom.Ugasio je i izašao dolje i spojio se s drugom grupom. Tada su naišli na balvane i jedan od nas je preskočio taj balvan, a Gordan je krenuo za njim i pošli su prema kućama…”

“Gavran je bio ljut jer su se izdvojili, pitao je gdje je snimatelj, pa je poslao jednoga da ih vrati. Mi smo se držali ruba šume, ali Gordan je želio više. Kad je došlo do pučnjave, krenuli su lijevo prema šumi koja im je značila spas, ali s desne strane je došlo do vatre… Mislim da je pogođen s groblja.” 

Novinar Vlado Mareš i snimatelj Veljko Đurović su 11. kolovoza snajperista intervjuirali za informativni program RTS-a. Njegovu su anonimiziranu siluetu po tvrdnji novinskog članka od  22. kolovoza  1991. godine prepoznali sugrađani iz Siska i član obitelji. Potom je tvrdnjama riječ o Milanu Zoriću, koji je za vrijeme ročne vojne službe bio uvježban za snajperista .