Potaknuta pojedinim reakcijama na sadržaj udžbenika  Zašto je povijest važna?,  udžbenik povijesti za četvrti razred gimnazije, Profil Klett, pogledala sam dio njegova sadržaja koji obrađuje razdoblje osamostaljenja Hrvatske i Domovinskog rata, te je uočila pojedine faktografske pogreške, kao i prikaze događaja i procesa koji nisu. u skladu s velikom većinom relevantnih znanstvenih knjiga i radova koji obrađuju spomenuto razdoblje povijesti. Ne, ovdje ću upozoriti samo na jedan netočan podatak, odnosno krivu riječ, koja može imati dalekosežne posljedice na interpretaciju i poučavanje Domovinskog rata za učenike koji povijest uče po navedenom udžbeniku.

Radi se o prikazu sukoba na Plitvicama 31. ožujka 1991., u javnosti poznatog pod nazivom „Krvavi Uskrs“. U udžbeniku piše: „U pripremljenoj zasjedi i sukobu koji je uslijedio poginuli su hrvatski policajac Josip Jović i srpski milicajac Rajko Vukadinović“. Rajko Vukadinović ovime je po prvi puta u hrvatskoj historiografiji proglašen milicajcem. Naime, prema arhivskom gradivu koje se čuva u HMDCDR-u, u najboljem slučaju on je mogao biti rezervni milicajac SUP-a SAO Krajine, kako se prvi put spominje tek u ožujku 1992., kada je milicija pobunjenih Srba (SJB Korenica) u svrhu „ ostvarivanja porodičnih prava“ Vukadinovićevoj supruzi izdaje potvrdu da se on nalazio u rezervnom sastavu milicije. S obzirom na navedeno, s velikom vjerojatnošću se može zaključiti da je navedeni status dobio naknadno, radi ostvarivanja materijalnih prava, a budući da su prema iskazima pojedinih sudionika akcije uz njegovo tijelo nađene šubara i kokarda, može se zaključiti da je bio srpski pobunjenik i terorist , kako se uglavnom i naziva u relevantnoj znanstvenoj literaturi. 

Nadalje, ali i važnije, Srpska autonomna oblast Krajina pravno nije postojala, kao niti njezino ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno sekretarijat za unutrašnje poslove. Naime, krajem 1990. pobunjeni Srbi proglasili su SAO Krajinu, a početkom 1991. i Sekretarijat unutrašnjih poslova (SUP-a SAO Krajine), no Ustavni sud je 1991. godine, na temelju činjenice da je Ustav SFRJ iz 1974. godine, koji je bio na snazi ​​kada su donesene osporene odluke, nije sadržavao osnovu za osnivanje autonomnih oblasti u okviru SR Hrvatske, poništio odluke pojedinih općina o pristupanju SAO Krajini kao „i svaki drugi akt svrha kojeg je prihvaćanje i ostvarenje neustavnog, pravno nepostojećeg Statuta Srpske Autonomne”. Temelja za osnivanje autonomnih oblasti na području Republike Hrvatske nema ni Ustav RH iz 1990. godine (naprotiv, u Temeljnim odredbama toga Ustava, u članku 1., utvrđeno je da je Republika Hrvatska jedinstvena i nedjeljna demokratska i socijalna država). U udžbeniku za četvrti razred gimnazije (kao ni osmi razred osnovne škole) nije stoga primjereno govoriti o milicajcu SAO Krajine. Nije mi poznato koju su literaturu koristili autori udžbenika, no sadržaj udžbenika mora biti usklađen s rezultatima historiografije, odnosno utemeljen na rezultatima znanstvenog istraživanja povijesti.

Uz to, s obzirom na svjedočanstva pojedinih pripadnika specijalnih postrojbi policije, očevidaca Jovićeve pogibije, moguće je da je upravo Rajko Vukadinović, koji se oglušio na njihove zahtjeve za predajom i nastavio pucati na hrvatske policajce u blizini objekta pošte, ubojica Josipa Jovića. Premda je za sada nedovoljno historiografski istražena, ta mogućnost dodatno kriminalizira ulogu Rajka Vukadinovića u sukobu u NP Plitvička jezera, čime i njegovo neadekvatno navođenje u udžbeniku povijesti u Republici Hrvatskoj poprima novu i težu dimenziju.

Nije sporno da ime Rajka Vukadinovića ima mjesta u znanstvenim radovima i knjigama, međutim, smatram da je njegovo navođenje u udžbeniku bez objašnjenja šireg i dubljeg konteksta problematično te da je opisom da se radi o „srpskom milicajcu“ učenicima poslana kriva poruka, koja upućuje da radi se o sukobu između legalnih policijskih snaga u Republici Hrvatskoj, s jednakim pravom na intervenciju na njezinom području, što se u konačnici može voditi prema zaključku i da se radi o početku građanskog rata. Situacija je pak sasvim suprotna, s jedne strane sukoba nalaze se policijske snage koje štite ustavno-pravni poredak, teritorijalni integritet Republike Hrvatske i javni red i mir, kao i sve građane Republike Hrvatske, kao i druge strane paravojne postrojbe pobunjenih Srba, terorista koji brutalnim napadima na hrvatske policajce na Plitvicama (a prije toga i na civile na prometnicama i na infrastrukturu u pojedinim dijelovima RH) pokušavaju izazvati intervenciju JNA, odnosno pripremaju teren za napad srpsko-crnogorskih snaga i JNA na Hrvatsku. 

Udžbenik je svima dostupan u digitalnom izdanju OVDJE