Promjene u Crnoj Gori

Nedavno objavljeni rezultati popisa stanovništva u Crnoj Gori ponovno su potaknule žustre rasprave o nacionalnim identitetima u ovoj zemlji. Crna Gora se suočava s jedinstvenom situacijom u kojoj Crnogorci, narod po kojem je država nazvana, ne čine većinu stanovništva. Prema podacima popisa, Crnogorci danas čine oko 41 posto stanovništva, dok Srbi, nakon dugotrajnih povijesnih previranja, sada čine gotovo 33 posto populacije, prenosi Dnevno.hr

Identitet i jezik: crnogorski ili srpski?

Više od trećine građana izjašnjava se kao govornici crnogorskog jezika, dok srpski ostaje dominantan u svakodnevnom govoru. Broj govornika srpskog jezika blago je porastao u odnosu na popis iz 2011. godine, ali samo za 0,3 posto. Povijesni trendovi pokazuju značajne oscilacije – od gotovo 91 posto Crnogoraca 1948. godine do današnjih 41 posto. Takve promjene u nacionalnoj pripadnosti nerijetko su potaknute širim političkim i društvenim promjenama, a ne samo individualnim odabirom.

Utjecaj povijesti na identitet

Kroz povijest različiti politički događaji u Crnoj Gori oblikovali su identitetske preokrete među njezinim stanovništvom. Primjerice, nakon Drugog svjetskog rata, mnogi Srbi izjašnjavali su se kao Crnogorci, dok se 1980-ih godina pojavio trend povratka srpskom identitetu, potaknut rastućom tolerancijom prema četničkim stavovima u Crnoj Gori i Srbiji. U tom je kontekstu opstanak identiteta Crnogoraca bio dodatno ojačan ukidanjem crnogorske države 1918. godine od strane Karađorđevića, što se često spominje kao ključni trenutak u očuvanju crnogorskog identiteta.

Đukanović i promjene devedesetih

Milo Đukanović, bivši crnogorski predsjednik, tijekom devedesetih godina udaljio se od tadašnjeg režima Slobodana Miloševića, postavljajući Crnu Goru na put suverenizma. Njegova politika bila je ključna u pripremi Crne Gore za neovisnost i kasnije članstvo u NATO-u. Ipak, njegov se odnos prema Srbima u Crnoj Gori često tumačio kao restriktivan, što je imalo dugoročne učinke na etničku strukturu. Tijekom njegove vladavine, broj Srba povećao se s manje od 10 posto 1991. na 32 posto 2003., dok je broj Crnogoraca pao sa 62 na 43 posto.

Litijski pokret i današnji trenutak

Posljednjih godina Crna Gora prolazi kroz nove promjene, posebno nakon što je litijski pokret, organiziran kao izraz nezadovoljstva Đukanovićevoj vladavini, doveo do promjene političkog vodstva. Unatoč očekivanjima da će litijski pokret znatno povećati broj Srba, popis pokazuje skromni rast od samo jednog posto u posljednjem desetljeću.

Nacionalna mobilizacija i vanjske prijetnje

U povijesti su vanjske prijetnje često bile poticaj za jačanje nacionalnog identiteta. Sličan proces uočen je u Crnoj Gori, kao iu Ukrajini, gdje aktualna ruska agresija potiče nacionalni osjećaj. U Crnoj Gori, dugogodišnji politički preokreti, u kombinaciji s povijesnim prilikama i plemenskim identitetima, doprinijeli su složenoj etničkoj slici koja se ne može svesti na jednostavnu podjelu između Srba i Crnogoraca.

Dugotrajna povijesna previranja ostavila su značajan trag na etničku i jezičnu pripadnost stanovnika Crne Gore, dok podaci popisa naglašavaju aktualne promjene i identitetske dileme unutar zemlje. Za dublje razumijevanje ovih procesa potrebno je uzeti u obzir i povijesne i suvremene političke dinamike koje su oblikovale Crnu Goru u državi izrazito specifičnog etničkog sastava.