REPORTAŽA Minsko polje u turističkom raju

21.10.2021. 14:51:00

Listopad je idealan za kratki turistički posjet sjeveroistoku Hrvatske. Komaraca više nema, sunčano je, a temperature blage. U jednosatnoj šetnji, Osijek će darovati putniku tisuće prelijepih vizura i podsjetiti ga na svoju herojsku prošlost nepokorenog grada koji je sad okrenut mladosti i budućnosti.

Crveni fićo gazi tenka, umjetnička instalacija na križanju Vukovarske i Trpimirove ulice u Osijeku

Osijek, Tvrđa

Osijek, Tvrđa

Samo nekoliko kilometara dalje nalazi se Park prirode Kopački rit, u poplavnome području između rijeka Dunava i Drave, na 231 km2 površine. Nakon poznatih problema sa svjetskom epidemijom corona virusa, turisti su se vratili u ovaj kutak Lijepe naše. U okolnim mjestima kao što su Bilje i Kopačevo ima dosta apartmana, koje su lokalni stanovnici dobro uredili u svojim kućama i sagradili u dvorištima. Kako nam je rekla jedna iznajmljivačica, gosti sada dolaze i iz Njemačke i SAD. Oni baš žele boraviti na manjim imanjima, kako bi osjetili život stanovnika u zemlji u koju su doputovali.

Strani gosti i domaća hrana

„Posebno su oduševljeni našom hranom. Njihov način života je potpuno drukčiji. Mnogi od tih stranih turista kod kuće jedu samo fast food, postoje žene koje nikad u životu nisu kuhale. Kad im pripremim domaću juhu i faširance ne mogu se nahvaliti okusa. Za naš domaći paradajz iz mog vrta jedan je gost rekao kako u životu nije jeo nešto tako ukusno“, priča ova iznajmljivačica, dok žuri dočekati nove goste.

Centar mjesta Bilje, obnavlja se crkva Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije

Dvorac Eugena Savojskog sagrađen je početkom 18. stoljeća u mjestu Bilje

Mjesto Kopačevo

Osim bogate gastro ponude, turisti mogu uživati i u veselim večerima uz tamburice. Sljedeći dan potražit će mir tijekom vožnje brodom u Parku prirode Kopački rit. Ovaj Park prirode smatra se područjem s vrlo zamršenim prirodnim osobitostima. U geomorfološkom smislu nastao je kao posljedica plavljenja Dunava i Drave. Njegov opstanak i ekološka ravnoteža ovise o učestalosti izlijevanja velikih voda Dunava, dok Drava ima puno manji značaj.

Ulaz u Javnu ustanovu Park prirode Kopački rit

Skulptura kormorana na ulazu u Kopački rit

U Kopačkom ritu se nalaze velike i stabilne populacije mnogih ugroženih i rijetkih vrsta, poput orla štekavca, patke njorke, crne rode, stepskog sokola, obične vidre, europskog dabra itd. Kopački rit predstavlja i najvažnije mrijestilište riba Dunava u Srednjoj Europi.

Vožnja turističkim brodićem

Spokojan je jesenji dan u Kopačkom ritu. Turistički brodić klizi mutnim vodama, tiho je i mirno. Na obali se vide tragovi životinja koje tu dolaze na pojilište, a mogu se uočiti i srušena stabla sa svježim tragovima dabrovih zuba. Pažnju privlače brojne vrste ptica u letu. Turisti uživaju na suncu. U svem tom miru i ljepoti, iznenada na obali ugledaju tablu: „Ne prilazite, na ovom području je velika opasnost od mina.“ Malo dalje, nalazi se i druga takva tabla s crvenim trokutom i zastrašujućom mrtvačkom glavom, te prekriženim kostima.

Upozorenje: „Ne prilazite, na ovom području je velika opasnost od mina.“

Da, nažalost, kao posljedica velikosrpske agresije, park je već 30 godina zagađen brojnim minsko-eksplozivnim sredstvima. Ovo je, kako piše na stranicama Parka prirode Kopački rit, velika zapreka za kvalitetno gospodarenje šumama, za zaštitu od požara, te za razvoj turizma, posebice lovnog. 

Razminiranje je u tijeku u sklopu projekta pod nazivom Naturavita, koji se do 2023. godine provodi unutar granica zaštićenih područja što uključuju PP Kopački rit i Posebni zoološki rezervat kao i Regionalni park Mura - Drava – Dunav. Ministrica regionalnoga razvoja i EU fondova Nataša Tramišak pohvalila se u studenom lani kako je aktivnost čišćenja šumskih područja od mina u tom projektu sto posto završena. Međutim, upućeni lokalni stanovnici rekli su nam kako i dalje postoje minski sumnjiva područja, te su zbog toga ostavljene table upozorenja. 

Uništeno 5611 eksplozivnih ostataka rata

Dosad je na razminiranju obavljen ogroman posao. Prema podacima Nikše Bogdanića, načelnika Hrvatskog centra za razminiranje, na pet projektnih cjelina u sklopu Naturavite razminirano je 25.309.455 kvadratnih metara površina, pronađeno je i uništeno 5611 eksplozivnih ostataka rata, od čega 1762 protupješačke mine, 3103 protuoklopne mine te 746 komada različitih neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Nakon razminiranja provest će se biološka obnova šuma na 1021 hektaru i poboljšat će se protupožarna zaštita šuma te povećati razina očuvanja kakvoće vode i o vodama ovisnih ekosustava kroz uspostavu sustava monitoringa i izradu Studije o revitalizaciji vodenih ekosustava poplavnog područja Parka prirode Kopački rit te će se podizati svijest o važnosti biološke raznolikosti.

U projektu sudjeluju: Hrvatske šume kao nositelj projekta, zatim Ministarstvo unutarnjih poslova (Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a), Hrvatske vode, Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“ i Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske.

U svrhu biološke obnove šuma, u rasadnicima Hrvatskih šuma će se proizvesti više od 2,5 milijuna sadnica šumskog drveća, objavljeno je na stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova.

Pirotehničari i rika jelena

Tijekom razminiranja u Kopačkom ritu, trebaju biti poštivani i specifični uvjeti Parka prirode. Primjerice, na području parka zabranjeno je kemijsko uništavanje komaraca i drugih kukaca, zabranjeno je izvođenje radova od 1. ožujka do 30. lipnja zbog gniježđenja ptica, te izvođenje radova od 1. rujna do 30. rujna u vrijeme rike jelena, tj. razmnožavanja jelenske divljači, zbog čega u lovištu treba vladati poseban mir. Također su zabranjene radnje koje mogu prouzročiti promjene ili oštećenja na ovom zaštićenom dijelu prirode, te radnje koje mijenjaju prirodni izgled i narušavaju njegove krajobrazne vrijednosti. Poslovi se obavljaju samo ručnom detekcijom mina, a uprava parka dozvolila je uporabu manjih strojeva za kopanje, motornih pila i motornih trimera za travu.

Poteškoće još zadaju veća gustoća vegetacije, vremenski uvjeti, te poplavljena područja.  

Na YouTubeu može se naći i ovaj kratki video o razminiranju:

https://www.youtube.com/watch?v=cChcsADHJcI

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: tekst: Andreja Kasanić, fotografije: Danijel Pedi

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.