Revizori Europske unije upozorili su u srijedu na moguće preuveličavanje potrošnje za projekte zaštite klime, što bi moglo dosegnuti iznose od više milijardi eura. Prema izvješću, neke članice Unije prikazuju izdatke poput IT sustava i plaća kao ekološke mjere, a među njima se spominje i Hrvatska, prenosi Reuters.

Europska unija obvezala se da će najmanje 37 posto svog fonda za oporavak od Covida-19, vrijednog 700 milijardi eura, biti namijenjeno za mjere koje odgovaraju na klimatske promjene. Prema vlastitim podacima EU-a, države članice premašile su taj cilj, dodijelivši do veljače 275 milijardi eura, odnosno 42,5 posto dodijeljenih sredstava, za projekte koji bi trebali doprinijeti zelenim ciljevima.

Međutim, revizori upozoravaju da bi ta brojka mogla precijeniti stvarnu potrošnju za najmanje 34,5 milijardi eura. Analiza Europskog revizorskog suda pokazala je da su brojne zemlje označile projekte kao "zelene" iako su imali samo slab utjecaj na klimu. Na primjer, IT sustavi za digitalizaciju vodoopskrbnog sustava u Hrvatskoj ocijenjeni su kao 40-postotni doprinos klimatskim ciljevima, dok su revizori procijenili da bi doprinos trebao biti nula posto.

U jednom od primjera, Slovačka je plaće osoblja koje upravlja fondom za Covid-19 prikazala kao izdatke koji pridonose zaštiti klime, naveli su revizori. S druge strane, neki su projekti imali nejasne klimatske koristi. Tako je portugalsko ulaganje u javni prijevoz, označeno kao potpuno ekološko, izostavilo procjenu emisija nastalih tijekom izgradnje projekta, što otežava procjenu neto ušteda nakon njegovog završetka, pojasnili su revizori.

Glasnogovornik Europske komisije branio je fond za Covid-19, navodeći da je značajan dio sredstava usmjeren u zelene projekte te da je potrošnja država članica pomno praćena. Revizori su ipak prepoznali pozitivne primjere, poput grčkog plana vrijednog 1,25 milijardi eura za povećanje energetske učinkovitosti u više od 100.000 domova.

Ostala potrošnja označena kao zelena uključuje projekte obnovljive energije, željeznice i infrastrukturu za punjenje električnih automobila. Međutim, EU-ov sustav rangiranja klimatskih doprinosa projekata, koji im dodjeljuje rangove od nula, 40 ili 100 posto, pokazao se nedovoljno preciznim i može dovesti do preuveličavanja, naveli su revizori.

Revizorica Joelle Elvinger, koja je vodila pripremu izvješća, istaknula je da ova metoda „u konačnici pruža malo informacija o tome koliko novca zapravo ide u zeleni prijelaz“. Komisija je odgovorila da njezina metodologija pruža adekvatnu točnost, te da bi uvođenje detaljnijih pravila moglo stvoriti složenu birokraciju za buduće fondove.

Izvor: 7dnevno