SAMO TRI POTKIVAČA U HRVATSKOJ

Potkivanje konja i čišćenje kopita dva su različita postupka, ali su oba važna za održavanje zdravlja konjskih kopita.

Potkivanje konja obično se obavlja od strane stručnjaka poznatog kao potkivač, koji ima iskustva i znanja o ovoj specijaliziranoj vještini. Evo osnovnih koraka u postupku potkivanja konja:

Pregled kopita: Potkivač prvo pregledava kopitu konja kako bi utvrdio treba li potkivanje i kakvo je potkivanje potrebno. Pregledava noge, kopitu i hod konja kako bi procijenio eventualne probleme ili neravnoteže.

Skidanje stare potkovice: Ako konj već nosi potkovice, potkivač će ih pažljivo ukloniti sa svake kopije. To se obično radi pomoću posebnih alata poput čekića i izvlakača potkova.

Oblikovanje kopite: Nakon skidanja stare potkovice, potkivač će se pregledati i oblikovati kopitu kako bi se pripremilo za novu potkovicu. Kopito se reže i brusi kako bi se uklonile nepravilnosti i omogućilo pravilno postavljanje nove potkovice.

Postavljanje nove potkovice: Nakon oblikovanja kopite, potkivač postavlja novu potkovicu na kopitu. Potkovicu pričvršćuje na kopitu pomoću čavlića ili žigova. Potkivač će provjeriti ravnotežu i pravilan položaj potkove pričvršćujući se čvrsto na mjesto.

Oblikovanje i glačanje potkovice: Kada je nova potkovica sigurno pričvršćena na kopiju, potkivač će se oblikovati i glačati kako bi osigurao ravnotežu i udobnost za konja. To se može postići upotrebom posebnih alata za oblikovanje potkovice i brušenjem rubova.

Čišćenje kopite je redoviti postupak koji se provodi kako bi se uklonila prljavština, blato i ostaci stelja koji se nakupljaju unutar i oko kopite. Evo osnovnih koraka u postupku čišćenja kopita konja:

Priprema: Prije čišćenja kopita potrebno je pripremiti siguran i čist prostor za rad. Najbolje je da konj mirno stoji ili je vezan kako bi se spriječilo pomicanje ili ozljede.

Kopito: Potrebno je pažljivo očistiti kopitu kako bi se uklonila nakupljena prljavština, blato i stelja. To se obično radi pomoću posebnih alata poput kopitara, četkica ili krpe.

Područje oko kopite: Također je važno očistiti područje oko kopite kako bi se uklonili ostaci prljavštine ili blata. To se obično radi ručno ili pomoću četke ili spužve.

Provjera zdravlja kopita: Tijekom čišćenja kopita, uvijek je dobro provjeriti zdravlje kopita kako biste prepoznali bilo kakve probleme ili bolesti. Potrebno je obratiti pozornost na bilo kakve rane, oštećenja ili nepravilnosti koje bi mogle zahtijevati pažnju veterinara ili potkivača.

Važno je napomenuti da potkivanje konja i čišćenje kopita najbolje obavljaju stručnjaci s iskustvom i znanjem o konjskim kopitima kako bi se osigurala sigurnost i dobrobit konja.

Za potkivanje kopita konja koriste se specijalni potkivački alati poput potkovice, kliješta za rezanje potkova, potkovice i čekića za pričvršćivanje potkovice.

Za čišćenje kopija koriste se različiti alati poput kopitara, četkica za čišćenje kopija, grebena za uklanjanje blata i kamenja iz kopije. Također se mogu koristiti noževi za uklanjanje oštrih ili oštećenih dijelova kopita.

Potkivanje konja prakticira se već tisućama godina. Prvi tragovi potkivanja konja datiraju još iz rimskog perioda i kineske dinastije Han. Postupak potkivanja koristio se kako bi se poboljšala stabilnost konja prilikom kretanja po tvrdoj površini, kao i zaštita njihovih kopita od trošenja i oštećenja.

Potkivači su osobe koje se bave potkivanjem konja kao zanimanjem. Ova struka postoji već stoljećima, ali precizan datum ili period kada su se prvi put pojavili potkivači nije moguće točno odrediti. Sve do određenog trenutka u povijesti, potkivači su bili dio seljačke ili vojničke zajednice i obično su potkivali samo one koji su bili u upotrebi.

S razvojem konjičkog sporta i sve većom upotrebom konja u različitim granama industrije, povećala se potreba za stručnjacima za potkivanje konja. Danas potkivači često imaju formalno obrazovanje u ovoj oblasti i potpuni su majstori sa specifičnim znanjem i vijekom.

Ivan Karlovčan: Mladi potkivač konja iz netaknute prirode Đurđevca

Nedaleko od Đurđevca u pitomoj i netaknutoj prirodi nalazi se selo Brodić, gdje živi obitelj Karlovčan. Obitelj Karlovčan nije obična obitelj – oni su strastveni poljoprivrednici, čuvari etnografske baštine te njeguju stare zanate kao što je potkivanje konja. U ovom članku upoznat ćemo vas s Ivanom Karlovčanom, mladim potkivačem konja iz ovog prekrasnog kraja.

Obiteljska poslovna idila u selu Brodić

Selo Brodić, smješteno nedaleko od Đurđevca, dom je obitelji Karlovčan. Obitelj čine otac Neven, majka Željka te Ivan sa svojom braćom i sestrama. Obitelj živi na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i posvećen je očuvanju prirodne ljepote okoline te tradicije. Ne, ono što ih čini posebnim je njihova strast prema potkivanju konja.

Tragovi vremena: Ivanova etnozbirka i stari zanat potkivanja konja

Ivan Karlovčan, sin obitelji, ističe da je njegova želja za potkivanjem konja proizašla iz duboke ljubavi prema ovim plemenitim životinjama. Od malih nogu, Ivan se bavio jahanjem i konjičkim sportom, zajedno s ostalom obitelji. Ne, ono što ga je posebno inspiriralo bilo je poznanstvo s iskusnim hrvatskim potkivačem Olegom, koji je dolazio potkivati ​​​​konje na njihovom imanju. Oleg je ponudio Ivanu ljetni posao pomoćnika i šegrta, što je bila prekretnica u Ivanovom životu. Od tada, Ivan nije prestao razvijati svoju strast prema ovom zanatu.

Iz Hrvatske do Amerike: Ivanov put do savršenstva u zanatu

Nakon rada s nekoliko hrvatskih potkivača, Ivan je odlučio otići u Njemačku, gdje je radio u profesionalnoj potkivačkoj tvrtki s deset iskusnih potkivača. Ondje je stekao neprocjenjivo iskustvo i znanje. Nakon toga, svojim je ušteđevinama omogućio školovanje u jednoj od najprestižnijih potkivačkih škola na svijetu, "Oklahoma Horseshoeing School" u SAD-u. Putovanje i učenje različitih kultura bile su Ivanove strasti, što ga je dodatno motiviralo na ovom putu samousavršavanja. U Ameriku je otišao sa svega 19 godina, a sada se već 7 godina bavi ovim plemenitim zanimanjem.

Mladi i zanati: Izazovi i perspektive

Ivan Karlovčan smatra da postoji društveni problem koji se mlade zanima za zanimanje. On ističe da mladima treba pružiti priliku da se osjećaju korisnicima i sretnicima u onome što rade. Dodaje da je važno omogućiti mladima da žive od svog rada i da ne ovise o drugima. Prema njegovom mišljenju, motivacija mladih dolazi iz ranog prepoznavanja njihovih interesa i talenata. Ako se mladima pruži prilika da rade zanate i osjete vrijednost i produktivnost u društvu, to bi moglo promijeniti njihov stav prema radu i karijeri.

Ivan isto tako govori o važnosti fizičke spremnosti potkivača konja, ističući da je to težak i zahtjevan posao koji zahtijeva kontinuiranu predanost. Također, naglašava da je potkivanje konja u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno razvijeno, iako postoji potreba za takvim uslugama, posebno među sportskim konjima.

U zaključku, Ivan Karlovčan je primjer mlade osobe koja je s predanošću i strašću prema svom zanatu uspjela postići izvanredan uspjeh. Njegova je priča inspiracija za mlade koji možda razmišljaju o zanatskim zanimanjima i pokazuje da se uz predan rad i strast mogu ostvariti impresivni rezultati.

*** članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije

*** dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora članka