Na police naših knjižara ovih dana stiže knjiga koja je i prije objavljivanja pobudila golemo zanimanje. Riječ je o biografiji kardinala Franje Kuharića, u kojoj je autor, Miroslav Kamadža, koristeći se kardinalovim osobnim dnevnicima, ali i dosjeima zloglasne UDBE, rekonstruirao život jedne od najvažnijih ličnosti u novijoj hrvatskoj povijesti.

Povijest hrvatskog naroda teško bi bilo ispisati bez spomena na kardinala Kuharića - bila da je riječ o njegovu odnosu prema komunističkim vlastima, bilo o njegovoj ulozi u razdoblju samostalne Hrvatske.

- U vrijeme osamostaljenja Hrvatske, stvaranja HDZ-a, rata itd. shvaćao je i govorio da je Tuđman jedina osoba koja može nešto u tome postići iako je imao prema njemu određenih kritika, često ga je znala smetati Tuđmanova krutost, kako je znao govoriti:" Sve je lijepo rekao, ali bar da se malo nasmiješi", ali bilo je tu i kritika u ratnoj fazi posebice oko pitanja Bosne i Hercegovine, ističe autor, povjesničar dr.sc. Miroslav Akmadža.

Iako su tada razgovori s Tuđmanom bili rijetki, njegov pravi bliski ljudski odnos nastupio je u vrijeme kada se Tuđman razbolio i kada je on ososbno bio u mirovini i kada su imali više vremena za obične ljudske stvari.

Iako je autor na knjizi radio punih 13 godina, ona bi, kaže, bila puno skromnija da nedavno nisu postali dostupni arhivski fondovi komunističkih tajnih službi, koji se, kaže Amadža, ne razlikuju u mnogome od Kuharićevih zapisa u dnevniku i vjerskih komisija.

- Njegov ured je bio stalno prisluškivan, njegov telefon je stalno prisluškivan, sve njegove komunikacije, međutim on se s tim odlično nosio jer je na primjedbe prijatelja i suradnika da ga se prisluškuje on samo znao odgovoriti: "Sve što kažem vama, kažem i Udbi i partiji i nemam što kriti. Nek slobodno snime", kaže dr.sc. Akmadža.

Zaokružiti život kardinala Kuharića nemoguće je bez spomena kardinala Stepinca. Zaokružiti život kardinala Kuharića nemoguće je bez spomena kardinala Stepinca.

- Stepinac je njegov uzor na neki način, iz istog su kraja, ali nije to bilo presudno. Međutim Stepinac ga je poslao kao mladoga svećenika na teren kazavši da ga šalje u krvavu kupelj, što je on osjetio odmah u svojim prvim danima pastoralne službe. On nije sve vrijeme prekidao odnose sa Stepincem, bez obzira što je ovaj bio pritvoren. Ostao mu je vjeran i do njegove i do svoje smrti, ističe dr.sc. Akmadža.

Svojevrsni je ovo životni projekt i kruna karijere povjesničara koji je svoj znanstveni put posvetio proučavanju odnosa crkve i vlasti.

- Radi se o do sad najsveobuhvatnijoj biografiji kardinala Franje Kuharića, a pogotovo ono što izaziva veliki interes je njegov odnos s vlastima u 20. stoljeću, smatra recenzent i povjesničar Josip Mihaljević.

- Knjiga sigurno izaziva i interes jer će se u njoj otkriti detalji o nekim osobama koji možda i neće baš biti previše sretne s time, dodaje.

O kome je riječ i zašto, otkrijte sami, kao i primjerice zašto je dao da zvone zvona u povodu smrti maršala Tita ili što je zapisao o viđenju suvremene Hrvatske samo nekoliko dana prije smrti.