Već je velik i socijalno iznuđen iskorak učinjen kada je 2019. godine omogućeno umirovljenicima u starosnoj mirovini da rade na pola radnog vremena, a pritom zadrže puni iznos mirovine. Dvije godine kasnije isto je omogućeno i korisnicima obiteljskih mirovina.

Uskoro bi se trebao dogoditi još veći iskorak, iznuđen manjkom radne snage na tržištu i lošim socijalnim položajem umirovljenika.

Naime, u ponedjeljak je na konstiturajućoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe dogovoreno da se umirovljenicima omogući i rad u punom radnom vremenu – osam sati, ali uz isplatu pola iznosa mirovine.

“Naši umirovljenici rade da prežive”

Informaciju nam je prenijela Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) koja je sudjelovala na konstituirajućoj sjednici Vijeća, a na kojoj je bio i ministar rada i mirovinskoga sustava Marin Piletić.

“To smo dogovorili i to će biti uvršteno u novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Godinama smo to tražili i sada je napokon naš prijedlog prihvaćen”, kazala je.

U Europi, dodaje Petrović, stopa zaposlenosti umirovljenika je 25 posto, u skandinavskim zemljama čak 40 posto, a u Hrvatskoj tek 2,8 posto.

“U europskim zemljama umirovljenici rade da si poprave kvalitetu života, a ne zato da prežive kao što je slučaj kod nas. Zato umirovljenici iz tih zemalja putuju, idu na krstarenja ili ljetuju po dva mjeseca”, kaže.

Trenutno ih radi oko 33 tisuće

Na puno radno vrijeme – osam sati dnevno, 40 sati tjedno – sada mogu raditi samo korisnici mirovina prema posebnim propisima (vojska, policija, vatrogasci).

“Tražili smo da svi to mogu, da ne bude diskriminacije i povlaštenih u tom smislu. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava potvrđeno nam je da će to biti prihvaćeno. Prijedlog najprije mora ići u javnu raspravu, ali nema tu nekih posebnih detalja. Po svom izboru umirovljenci će moći raditi ili pola radnog vremena uz punu mirovinu ili puno radno vrijeme uz pola mirovine”, objašnjava Petrović.

Trenutno u Hrvatskoj na pola radnog vremena radi oko 33 tisuće umirovljenika. Lani ih je radilo oko 28 tisuća, a godinu prije oko 24 tisuće. Očito je da interes i potreba postoje i od umirovljenika i kod poslodavaca. Naročito u trgovini gdje je nedostatak radnika najizraženiji, a broj zaposlenih umirovljenika najveći. Osim trgovine, umirovljenici ponajviše rade u prerađivačkoj industriji, zatim u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Ljeti i u turizmu.

“Prostora ima, a vjerojatno i interesa”

Na pitanje gubi li se time smisao mirovine kao razdoblja života u kojemu bi ljudi trebali zasluženo “mirovati” nakon odrađenog radnog vijeka, Petrović odgovara protuargumentom o nezasluženo niskim mirovinama.

“Shvaćam to, ali pogledajte kako u drugim zemljama ljudi mirovini rade da bi si priuštili putovaja i ljetovanja. Naši umirovljenici ne razmišljaju o tome jer se bore za preživljavanje. Naravno, neće raditi svi, nego samo oni koji to mogu. Kod nas je 2,8 posto umirovljenika koji rade, što je mizerno naspram 25 posto koliki je prosjek u Europi. Znači da prostora za to ima, a vjerojatno i interesa. Nije cilj da umirovljenici rade. Cilj je da imaju mirovine dovoljne za pristoja život. Ali ako ih nemaju, zašto im ne omogućiti da rade ako žele i mogu”, kazala je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.