Svijet je u nikad nesigurnijim vremenima. Rat u Ukrajini uvelike je preko noći promijenio paradigmu i svijet je počeo se promjenom obrambene politike, države se naoružavaju najviše od drugog svjetskog rata, energetska kriza mijenja način život, proizvodnje i trgovine…

Nakon dvije godine pandemije koronavirusa koja je započela promjenu određenih obrazaca i društvo i države u nekim segmentima ubrzala i unaprijedila, a u nekima unazadila za desetke godine, ruska invazija na Ukrajinu započela je promjenu i preispitivanje i vojne i obrambene politike Europske unije i pojedinih zemalja.

U jeku toga prije nekoliko tjedana održan je i najveći sajam vojne industrije u Parizu naziva Eurosatory na kojem su sudionici potvrdili da vojni sektor bukti, a istaknuli su i hrvatski predstavnici kako potražnja za hrvatskom vojnom opremom nikada nije bila veća.

Pojačava se obrana

Najnovija istraživanja pokazuju da raste i potražnja za osobnim naoružanjem stanovništva te da globalna nesigurnost potiče građane na razmišljanja o mogućnosti samoobrane.

Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila za naš je portal upozorio kolika je važnost naoružanja i ulaganja u obrambenu politiku zemalja te koji nas izazovi čekaju.

“Kad se krenu javljati nesigurne situacije, ljudi posežu za naoružavanjem. U SAD-u kad se dogode masovna ubojstva, a dogodila su se puno puta i događaju se i dalje jer su im oružja pune ulice i kuće, dolazi doparadoksa da ljudi nakon toga krenu još više nabavljati osobne naoružanje iz straha.

Tako je moguće i kod nas, no kod nas je i dalje teško doći do oružja. Jedino se može doći do onog lovačkog i sportskog, ne možete nabaviti dugo naoružanje”, rekao je Cvrtila.

Stručnjak je za naš portal već u jednom navratu spomenuo problematiku našeg Zakona o posjedovanju oružja i načina kako se do njega dolazi.

Nema prava na samoobranu

“Mislim da je to prestrogo, Amerika ima situaciju da oružje možete nabaviti bez kontrole i zdravstvenog pregleda. Kod nas imate i sigurnosnu i zdravstvenu kontrolu i to je naravno dobro i treba ostati. tako Kod nas se treba dokazati i potreba za oružjem. Kod nas je problem kad kažete da da vas netko ugrožava i onda vam tek policijane da oružje, kod nas pravo na samoobranu apsolutno ne postoji. Tada imate pritisak prema crnom tržistu i rast ilegalnog posjedovanja naoružanja.

O državnom ulaganju u obranu i najvećem povećanju proračuna

“Pozdravljam to  da Hrvatska bude naoružana, mi smo poprilično razoružana, neopremljena država. Imate 500 000 ljudi koji nikada nisu vidjeli oružje. Devedesete godine je bilo jednostavnije, nismo imali oružj,a ali smo imali ljude koji su bili obučeni i za dugo i kratko naoružanje. Sad vidite kako je to u Ukrajini, neobučeno osoblje za zapadno naoružanje. Mi imamo 16 000 vojnika, Republika Srpska ima više policajaca u pričuvi nego što hrvatska vojska ima ljudi. Te stvari nisu dobre. Oni mogu dignuti u 24 sata 50 000 ljudi. Srbija je na 100 tisuća ljudi pod naoružanjem, može još toliko dignuti”, upozorio je Cvrtila.

Objasnio je gdje su problemi

“Pričuvni sustav vojske ne funkcionira, policije još manje. Država mora naći načina. Hrvatska i u povijesti nije bila napadna država tako da nama ne može nitko spoticati ništa slično i uvjetovati pojačanje vojske jer mi nismo prijetnja nikome nikada ni bili.

S druge strane moramo biti realni. Tko je nama sigurnosna prijetnja? Sigurno nisu Austrija ili Slovenija. To su Srbija sa Republikom Srpskom. Vidimo koliko Vučić ulaže u naoružavanje. Razvili su dosta proizvodnje vlastitog oružja. Retorika koju upotrebljavaju, to ni jedna država ne bi smjela negirati. Mi kažemo mi smo NATO, nitko nas neće dirati, no nije to baš tako. Rekli su da i Ukrajinu nitko neće dirati pa nakon prijetnje nuklearnim oružjem stvari se vrlo brzo mijenjaju”, rekao je i dodao:

“Švicarska ima milijun ljudi pod naoružanjem, i 90 posto stanovništva mogu spremiti preko noći u nuklearna skloništa, nitko ih zato nikada nije dirao i uvijek su neutralni. Izrael ima toliko naoružanja i vojnika da su se u stanju boriti sa svim islamskih zemljama oko sebe.

Hrvatska ima novaca za vojsku, samo da korupciju riješimo. Procjena je da se potroši 20 milijardi godišnje, a nas 10 milijardi košta eskadrila aviona”, zaključio je analitičar i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.